Dr. Davor Štimac: Nova bolnica je prioritet, tko god bio u Vladi mora to znati

Snimio Vedran KARUZA

Očekujemo da se u mandatu nove Vlade napravi bolnica za majku i dijete i da se zatvori bolnica na Kantridi te nastavi sa sljedećom fazom koja bi dovela do preseljenja svih bolničkih kapaciteta na jedno mjesto

I dok je lokalna javnost sa skepsom dočekala početak radova na novoj bolnici za majku i dijete koji su započeli prošli tjedan na Sušaku, ravnatelj Kliničkog bolničkog centra Rijeka, prof. dr. Davor Štimac uvjeren je da će se radovi nastaviti predviđenom dinamikom te da će Rijeka za četiri godine dobiti novi objekt pedijatrije i ginekologije. Osim toga, prema njegovim riječima, predstojeći četverogodišnji period bit će iskorišten i za projektiranje i osiguravanje sredstava za sljedeću fazu izgradnje nove riječke bolnice, faze s kojom bi Rijeka napokon trebala dobiti bolnicu na jednom mjestu.

»Izuzev anesteziologa, nemamo problema s odljevom liječnika«

Svojevremeno se mogla čuti fraza da bolnicu ne čine zidovi već ljudi. Suočeni s odljevom mladih i obrazovanih liječnika koji kao jedan od razloga svog odlaska navode i nezadovoljstvo uvjetima rada, kako u neadekvatnim prostorima s manjkom kadra planirate održati razinu kvalitete zdravstvene usluge u bolnici? – Bolnicu čine nedvojbeno na prvom mjestu ljudi, ali bez zidova i medicinske opreme nema suvremene medicine, pa bih rekao da su sve tri navedene komponente nešto bez čega modernu bolnicu ne možemo zamisliti. Ako govorimo o liječnicima s izuzetkom anesteziologa koji predstavljaju deficitarnu struku u čitavoj Hrvatskoj pa i šire, mi problema s odlaskom liječnika nemamo. Broj liječnika specijalista koji je u našu ustanovu došao iz drugih hrvatskih bolnica uravnotežen je s odlaskom liječnika u inozemstvo. Imamo 130 liječnika na specijalizaciji koji specijaliziraju za našu ustanovu, a ovih dana bit će otvoren natječaj za još njih 12. Liječnici koji odlaze u inozemstvo na, primjerice, godinu dana, a takvih je najviše, dobivaju neplaćeni dopust i po povratku nastavljaju raditi u našem KBC-u. Osobno mislim da je za mlade ljude boravak u inozemstvu višestruko koristan i to prvenstveno u edukativnom smislu zbog širenja stručnih, a najčešće i znanstvenih horizonata. Sve to uz povoljnu ekonomsku računicu koja u jednogodišnjem periodu mnogim mlađim liječnicima omogući rješavanje egzistencijalnih pitanja, te ih učini zadovoljnijim kad se vrate. U ovom trenutku KBC Rijeka ima jednak broj specijalista kao i pred godinu dana, a svi koji bili u inozemstvu usavršili su svoje znanje struke i stranog jezika. Osim toga kao ustanova uveli smo i jednomjesečne stipendije za odlazak u inozemstvo mladim specijalistima i specijalizantima, do kraja mjeseca bi trebali potpisati ugovor o suradnji sa Sveučilištem i bolnicom u Trstu, a više sličnih ugovora već koristimo.

Na svečanosti početka radova na novom objektu riječke bolnice iznijeli ste dinamiku izgradnje bolnice za majku i dijete, počevši od kopanja jame koje je započelo prošli tjedan pa do dovršetka objekta koji se sad očekuje koncem 2019. Više od desetljeća iznose se slični planovi izgradnje nove bolnice, poziva na zajednički cilj bez obzira na politički dres, no dosad su od novih objekata izgrađene samo zgrade hemodijalize i barokomore. Jeste li svjesni da javnost baš i ne dijeli vaš optimizam?

– Uz stabilizaciju financijskog poslovanja i smanjenje listi čekanja nova je uprava KBC-a u veljači prošle godine kao ključni strateški cilj postavila izgradnju nove bolnice na Sušaku. U vremenskom razdoblju od godinu i pol dana u kojem su se izmijenile četiri vlade od čega dvije tehničke, uspjeli smo učiniti administrativne i tehničke predradnje koje su omogućile da 1. rujna započnu iskopi. Tome je krajem prošle godine prethodilo rušenje vojnih, gradskih i bolničkih objekata na terenu gdje su ovih dana započeli radovi koji bi trebali trajati devet mjeseci čime bi se stvorili preduvjeti za gradnju bolničkih kapaciteta za majku i dijete. Prema dinamičkom planu koji smo poslali u Ministarstvo zdravlja, ti bi radovi trebali biti dovršeni do kraja 2019. godine, što bi značilo da bismo u 2020. godini zatvorili bolničke kapacitete u prostorima sadašnje dječje bolnice na Kantridi te ih s Klinikom za ginekologiju i porodništvo objedinili na Sušaku u prostoru između sadašnje sušačke bolnice i kampusa Sveučilišta u Rijeci. Činjenica da se o početku gradnje bolnice govori jako dugo, a da se osim zgrade hemodijalize i evo, ovih dana otvorene nove barokomore, ostali objekti nisu počeli graditi, stvorila je, razumljivo, u javnosti dosta skepse, no radovi su konačno krenuli i to nas iskreno veseli.

Kreditno jamstvo

Na čemu temeljite vaš optimizam? Što će se dogoditi ako ni ovaj put ne budu ispoštovani zadani rokovi u slučaju izgradnje novog objekta pedijatrije i ginekologije na Sušaku?

– Uprava KBC-a Rijeka učinit će sve što je u njenoj moći da se rokovi poštuju. Vjerujemo da će Ministarstvo zdravlja sa svoje strane učiniti isto to, a da će izvođači poštovati rokove na koje su se ugovorom obvezali.

Ipak, ako se i dogodi da zgrada bolnice za majku i dijete bude dovršena u planiranom roku, još uvijek će veći dio bolnice, dakle govorimo o dvadesetak klinika i zavoda, funkcionirati u starim, nerijetko neadekvatnim prostorima. Postoji li bilo kakav plan i rok za tu sljedeću i, usudila bih se reći, ključnu fazu o kojoj ovisi dugogodišnja želja da Rijeka napokon dobije bolnicu na jednom mjestu?

– U ove tri i po godine dok će se graditi bolnica za majku i dijete, treba pripremati projekt kojim će se konačno zatvoriti bolnički sadržaji za akutno liječenje na lokalitetu Rijeka te potpuno preseljenje bolnice na jedno mjesto. To je dakle priprema za nastavak gradnje sljedeće faze od 2020. godine, što je razuman rok za tehničku pripremu terena, osiguranje financijskih sredstava i projektiranje kapaciteta koji će omogućiti da čitava bolnica bude na jednom mjestu. Činjenica je da se trenutno najveći dio bolnice nalazi u potpuno neadekvatnim prostorima koji izvorno i nisu građeni da budu bolnica i mi ne možemo dopustiti da bolesnici borave u takvim prostorima. Paralelno s gradnjom nove bolnice, prostori u starim dijelovima bolnice će se održavati i osvježavati. Ovih dana započinje postavljanje posljednjeg od šest novih liftova na lokalitetima Kantrida i Rijeka, uređuju se sobe na kardiologiji, pripremaju se sanacije sanitarnih čvorova na lokalitetu Rijeka, uređuju dijelovi radiologije i priprema uređenje glavne zgrade lokaliteta Rijeka.

Prije nešto više od godinu dana tadašnja je Vlada dala kreditno jamstvo od 750 milijuna kuna, koliko je procijenjena vrijednost novog objekta ginekologije i pedijatrije. Što se dogodilo s tim jamstvom?

Kantridi turizam, na riječkom lokalitetu kronični bolesnici?

Što se planira s prostorima na riječkom lokalitetu i na Kantridi kad cjelokupna bolnica bude dovršena? – Prostori na lokalitetu Kantrida i Rijeka u vlasništvu su Grada Rijeke i vjerujem da će biti prenamijenjeni za sadržaje koji će se tu moći najbolje uklopiti. Kantrida kao prostor uz more sasvim sigurno ima rekreacijsko-turističke potencijale koji bi se mogli povezati i sa zdravstvenim turizmom, što sasvim sigurno ovom prostoru pruža velike potencijale. Riječki lokalitet poprilično je heterogen, te s izuzetkom zgrade Klinike za ginekologiju i porodništvo i poliklinike nije prvobitno građen za medicinske sadržaje, iako funkcionira kao bolnica. Mislim da će zasigurno u dijelu ovih prostora ostati medicinski sadržaji za kronične bolesnike, a dio će vjerojatno na slobodnom tržištu biti pretvoren u nešto što će se na prostorima u centru grada pokazati društveno najkorisnijim i ekonomski najisplativijim.

– Kreditno jamstvo ozbiljan je dokument koji nam ulijeva sigurnost da projekt ne može biti zaustavljen. Ostvarit će se preko kreditnih linija Hrvatske banke za obnovu i razvoj i čekamo da po formiranju nove hrvatske Vlade narednih mjeseci bude aktiviran, budući to nije bilo moguće u periodu tehničke Vlade koja nije mogla donijeti odluku o višegodišnjem zaduživanju.

Vrhunska usluga

Početkom srpnja imenovani ste za ravnatelja KBC Rijeka. Svoj ste program temeljili na novoj bolnici, ali i na smanjivanju rashoda bolnice. U situaciji kad KBC Rijeka i sam iskop jame financira s gotovo 90 posto vlastitih sredstava, reklo bi se da je za to potreban u najmanju ruku čarobni štapić. Kako će se ovakva strategija reflektirati na pacijente?

– Bolnica se gradi da bi svi građani ovog grada, Županije ili bolje rečeno nekoliko okolnih županija, mogli dobiti vrhunsku bolničku uslugu u prostorima koji izgledom prate vrijeme u kojem živimo. Koliko god je stručnost medicinske usluge ono što najviše doprinosi odluci gdje ćete se liječiti, pacijent danas ne želi boraviti u bolnici gdje nema higijenski standard barem na razini onog koji ima kod kuće. Zato se s iskopima krenulo odmah, zato se s gradnjom mora krenuti čim iskop bude gotov i zato smo u ovom trenutku dogovorili da se zbog financijskih ograničenja koja ima tehnička vlada krene odmah financiranjem iz vlastitih sredstava u iznosu od oko 13,5 milijuna kuna uz dva milijuna kuna koliko je dalo Ministarstvo, jer bi čekanje do formiranje nove Vlade u trenutku kad imamo izabranog izvođača radova odgodilo početak radova za koji mjesec, što nismo željeli da se dogodi. Ukoliko se Vlada brzo formira vjerujem da vlastita sredstva niti nećemo utrošiti, već će se izvođači platiti iz kredita.

Kakva su vaša očekivanja od nove Vlade i novog ministra zdravlja kad je u pitanju izgradnja nove riječke bolnice?

– Očekujemo da se u četverogodišnjem mandatu nove Vlade na Sušaku napravi bolnica za majku i dijete, kao i termoenergetski blok i višeetažno parkiralište što je zacrtano projektom. Također očekujemo da se zatvori bolnica na Kantridi te stvore svi preduvjeti da se odmah nastavi sa sljedećom fazom gradnje koja bi dovela do konačnog preseljenja svih bolničkih kapaciteta na jedno mjesto. To je razvojni prioritet ovog kraja i tko god bio ministar to će morati prepoznati.