Razmatraju se mogućnosti da se dionica otvori mjesec dana ranije, uoči turističke sezone kako bi se rasteretile gužve na čvoru Sv. Kuzam
RIJEKA Ukoliko se gradnja desetak kilometara duge dionice ceste Sv. Kuzam-Križišće nastavi po planu sredinom idućeg ljeta moglo bi se dogoditi da otprilike polovica ceste bude puštena u promet i to na potezu od Sv. Kuzma do čvora Hreljin.
Ova prometnica podijeljena je na ukupno četiri poddionice (lotove), te prema informacijama iz Ureda za odnose s javnošću Hrvatskih cesta rok dovršetka radova za lot 1 i lot 2 ističe 31. srpnja naredne godine, što znači da potez do čvora Hreljin tada može biti otvoren.
Iako su takve odluke zasad preuranjene logično bi bilo očekivati razmatranje mogućnosti ubrzanja aktivnosti na ovom dijelu gradilišta kako bi se sagledalo može li se rok skratiti oko mjesec dana te cesta do Hreljina otvoriti početkom srpnja, odnosno prije ulaska u prometnu špicu turističke sezone.
Kilometarske kolone
Hoće li takvo što biti moguće ovisit će i o simulaciji prometa i eventualnim koristima koje bi se time ostvarile. Dobro je poznato kako je u ovom trenutku usko grlo na istočnom kraju riječke obilaznice upravo čvor Sv. Kuzam, gdje se povremeno (najčešće petkom i subotom) stvaraju kolone vozila duge po nekoliko kilometara.
Razlog je dijelom u pripadajućem raskršću na jadranskoj magistrali na čvoru Bakar, koje ne može propustiti dovoljan broj vozila u odnosu na priliv.
Te gužve sigurno bi se barem malo rasteretile ukoliko bi se idućeg srpnja dobila opcija prolaska kroz čvor Sv. Kuzam i nastavka putovanja prema Hreljinu, gdje se od većih objekata nalazi samo vijadukt Tabor, koji je u visokoj fazi dovršenosti.
Unatoč koristi od povećane propusnosti nameće se i zaključak da bi u budućoj regulaciji prometa na čvorovima Sv. Kuzam, Bakar i Hreljin trebalo povesti računa o raspodjeli opterećenja (broja vozila) na oba pravca, jer bi novi čvor Hreljin imao ograničenu propusnost, kako zbog činjenice da se spaja na državnu cestu sa dvije trake, tako i zbog toga što je ta cesta i inače opterećena prilivom vozila s autoceste Rijeka-Zagreb, odnosno sa čvora Oštrovica prema Hreljinu.
Cijela dionica Sv. Kuzam-Križišće mogla bi biti dovršena najranije krajem naredne godine. Kako otkrivaju u Hrvatskim cestama službeni rokovi gradnje na lotu 3 su čak i kraći, te je predviđeno da tu sve mora biti dovršeno do 15. travnja iduće godine.
Riječ je o dijelu ceste na kojem se nalazi tunel Burlica dug oko 740 metara, koji ne može biti prijevremeno pušten u promet, jer na tom dijelu cesta nema čvorova i nije previđena mogućnost prijevremenog spoja na neku drugu prometnicu.
Prema projektnoj dokumentaciji na dionici Sv. Kuzam-Križišće nije predviđena benzinska crpka, pa se nakon otvorenja ovog posljednjeg istočnog nastavka riječke obilaznice može pojaviti i problem s manjkom benzinskih crpki. Od čvora Križišće do Vrata Jadrana na relaciji dugoj oko 30 kilometara nema benzinskih crpki, iako je intenzitet prometa vrlo visok, što ukazuje na potrebu otvaranja još barem jedne lokacije za tankanje goriva i druge sadržaje
Tunel Burlica se direktno nadovezuje na vijadukt Kuk (345 metara), koji je na sjevernoj strani spojen, dok bi južni vijadukt trebao biti premošten u studenom ove godine. Zbog svega toga ta poddionica se mora ravnati po posljednjem lotu 4, gdje je službeni rok određen do 30. studenog naredne godine.
Spoj s Krčkim mostom
Nakon izmjene projekta izmijenjeni su i objekti, pa je dužina vijadukta Sv. Trojice s prijašnjih 850 metara smanjena na svega 199 metara na sjevernom kolniku, odnosno na 279 metara na južnom vijaduktu, koji će u nešto manjoj mjeri biti položen u usjek
. Izmijenjena je djelomično i situacija s objektima na samom čvoru Križišće, koji bi trebao ležati na vijaduktima slično kao što je izveden i čvor Draga. Za nešto dalju budućnost ostaje rješavanje gradnje nastavka autoceste prema Žutoj Lokvi, te prometnog spoja do novog Krčkog mosta u trenutku kada realizacija ovog projekta postane realnost.
