Apeliramo na sve one kojima je kućni ljubimac zanimljiv dok je mali, a kad odraste dovezu ga do automotodroma i izbace kao da nije njihov, neka to ne čine jer je to bezobzirno, naglašava Boris Zaharija
ČAVLE Biti srna ili jelen na Grobnišćini, ovih dana nije nimalo lako. Naime, sudeći po učestalim napadima pasa lutalica i onih koji imaju vlasnika ali ne i lanac, povodac ili brnjicu – rekvizite propisane Zakonom o držanju pasa, nikakvo čudo što su lovci LD Jelen – Čavle, bili prisiljeni putem medija obavijestiti javnost o učestalim štetama na divljači što su se ove lovne godine dogodile u lovištu kojim oni gospodare. Jedan takav dogodio se preksinoć kraj nastambi »Hidroelektre«, kad su psi lutalice rastrgali srnu.
– Molim vas da ovom prilikom razjasnimo i razliku između lova i hajke. Naime, prije kojih tjedan dana u vašem je cijenjenom listu izašao naslov u kojem umjesto riječi lov stajala riječ hajka, iako u testu sve ispravno piše. Radi se o lovu na divlje svinje u Kostreni. To je nama prouzročilo podosta problema jer je riječ o sasvim različitim stvarima. U Kostreni mi ne vršimo hajku nego lov, a hajka je nešto sasvim drugo, odnosi se na štetočine, primjerice liscice, pojasnio je Zaharija i naglasio kako će svake nedjelje lovci LD Jelen, u Kostreni vršiti lov na divlje svinje.
Traže hranu
– To je posljednji slučaj, no takvih je nesreća od početka do sada bilo podosta. Primjerice, 8. siječnja izgrižena je do smrti jedna košuta u Podhumu, a samo dan kasnije nova košuta na području automotodroma. Nju su dokrajčila dva psa koji imaju vlasnike, ali nisu bili pod njihovim nadzorom, a u pokolju su im se pridružila i dva psa lutalice. Isti su psi otjerani s područja automotodroma od strane lokalnog čuvara, ali košuti više nije bilo pomoći, kaže Boris Zaharija, predsjednik LD Jelen – Čavle.
Nadalje doznajemo kako se u zimskim mjesecima divljač prirodno grupira i primiče naseljenim mjestima kako zbog blažih klimatskih prilika, tako i zbog lakšeg pronalaženja prirodne hrane u danima kad visoki snježni pokrivač onemogućava pronalaženje i konzumaciju iste. Upravo iz tog razloga lovci u zimskim mjesecima najintenzivnije prihranjuju divljač zrnastom i voluminoznom hranom, kako bi »blago« što lakše prezimilo.
– Samo stalnom prihranom divljači koju mi lovci kontinuirano provodimo, te vraćanjem mira u lovište na način da se smanji nekontrolirano lutanje pasa u lovištu stvorit će se realne pretpostavke za lakše preživljavanje divljači u ove duge zimske dane. S najavom novih snježnih neprilika i oštrijih zimskih dana, mi, lovci »Jelena«, još jednom apeliramo na razum i svijest svih ljudi koji imaju pse da ih ne puštaju bez kontrole, da ih tijekom šetnje drže na povodcu ili da im stavljaju brnjicu, kaže Zaharije, ali i dodaje kako su sami lovci u rješavanju problema pasa lutalica nemoćni.
– Ako zovemo veterinare da dođu ukloniti rastrganu srnu, košutu, jelena…, mi to moramo platiti preko tisuću kuna. Potom je tu i on test na bjesnoću ki košta sto kun, i sad ako j’ tu deset takovih slučaji to j’ nami strošak od skoro trinajst tisuć kun, a mi tuliki soldi nimamo, kod ča ne smemo ni sami zakopat brižno blago, kaže Zaharija.
Lovci nemoćni
Naime, oni ih ne mogu odstrijeliti, osim ukoliko ih zateknu u šumi, a jedino tko to može učiniti je policija kad se donese takva odluka.
Bilo kako bilo, činjenica je da svojim boravkom u lovištu, neodgovorno držani psi, odnosno oni koji nisu pod nadzorom vlasnika, kao i psi lutalice učestalo unose nemir u lovište i uznemiravaju divljač, a lovci LD Jelen su nemoćni.
– Upravo zato apeliramo na sve one kojima je kućni ljubimac zanimljiv dok je mali, a kad odraste iz svog ga stana, kuće ili dvorišta dovezu na područje automotodroma i izbace kao da nikad nije bio njihov, neka to ne čine jer je bezobzirno, nehumano i za svaku osudu, kao i na vlasnike pasa da se pri šetnji istih pridržavaju propisa Zakona o držanju pasa, naglasio je Zaharija.
