Brojne građane privukao program Udruge Pro Torpedo

Deset dana oživljavanja Mrtvog kanala

Marinko Glavan

Muzej je prava turistička atrakcija koju godišnje posjeti oko 35 tisuća ljudi, a korist ima cjelokupno turističko i ugostiteljsko gospodarstvo Cesenatica, smatra Davide Gnola, direktor talijanskog Pomorskog muzeja



RIJEKA  Kako bi Mrtvi kanal jednog dana mogao izgledati, ostvari li se inicijativa udruge Pro Torpedo o smještaju Pomorskog muzeja na njegovim obalama, uz postav tradicijskih plovila na otvorenom u samom kanalu, Riječanima je u Gradskoj vijećnici prezentirao Davide Gnola, direktor Pomorskog muzeja iz talijanskog grada Cesenatico.


Tamošnji postav tradicijskih brodova i barki na otvorenom, smješten u kanalu zapanjujuće sličnom Mrtvom kanalu, inspirirao je članove Pro Torpeda da inicijativu za sličan projekt pokrenu u Rijeci. Gnola je, predstavljajući muzej u Cesenaticu, kazao kako je on, od ideje do prvih brodova i barki izloženih na vodi, formiran u relativno kratkom razdoblju.



Kako bi jednog dana mogao izgledati muzej plovila na otvorenom, posebno zanimljiv u sklopu projekta  uređenja Delte i marine u Porto Barošu Riječani će imati prilike saznati tijekom manifestacije “Oživljavanje Mrtvog kanala”. Radionice će se održavati 21. i  22. te 28. i 29. svibnja u trajanju od 9 do 13 sati, a djeca i odrasli na  Grobničkoj će se obali moći upoznati s raznim vještinama, od nautičkih i mornarskih do brodograđevnih i ribarskih, kao i s osnovama jedrenja gdje će se i sami moći okušati u vezanju čvorova, podizanju jedara, vezanju udica ili popravljanju drvene barke. To je iznimno važno  zbog očuvanja nematerijalnog dijela pomorske baštine, odnosno znanja i vještina koje su se kroz stoljeća razvijala na moru.





– Inicijativa je krenula 1977. godine i već četiri godine nakon toga imali smo muzej na otvorenom. No, do uređenja zgrade muzeja protekla su puna dva desetljeća, kroz koja je muzej kontinuirano živio i razvijao se, kazao je Gnola.



Talijanski je muzej, osim što čuva tradiciju pomorstva talijanskog dijela Jadrana, u međuvremenu postao i prava turistička atrakcija te je, smatra Gnola, opravdao ulaganja gradske uprave, odnosno građana Cesenatica u njegovo uređenje.


– Muzej godišnje posjeti oko 35 tisuća ljudi, odnosno toliko ih uđe u zgradu muzeja.


Muzej barki i brodova na otvorenom posjećuje neusporedivo veći broj turista od kojih sam muzej nema izravne materijalne koristi, ali zato korist ima cjelokupno turističko i ugostiteljsko gospodarstvo grada. Muzej sam po sebi nije isplativ, ali čitav grad od njega ima koristi, što je vrlo važno za ovakav projekt, kazao je Gnola, dodavši kako će djelatnici Pomorskog muzeja u Cesenaticu vrlo rado pomoći  iskustvom i savjetima, ukoliko do realizacije sličnog projekta dođe i u Rijeci.