Pitanje pada broja studenata i kako se predstaviti pred izazovima budućnosti studiranja ne samo u smislu budućnosti studiranja, već i kompetencija, pitanje je koje se vrlo često nalazi na dnevnim redovima sjednica Senata i drugih sastanaka Sveučilišta u Rijeci.

Tu temu još su aktualnijom učinili posljednji demografski podaci o broju stanovnika, a njome su se bavili i članovi Savjeta Sveučilišta, tijela Sveučilišta u Rijeci koje brine o razvoju Sveučilišta i njegovoj interakciji s društvom u kojemu djeluje te raspravlja i potvrđuje strateške i razvojne odluke Senata. Međutim, rektorica prof. dr. Snježana Prijić Samaržija ističe da su demografski izazovi samo dio cijelog spektra izazova kojima su izložena sveučilišta danas.

Pojačana konkurencija

– Usudila bih se reći da su izazovi čak veći nego ikada jer se u vremenima pandemije i konflikata koji uzrokuju ogromne ekonomske i političke krize, mijenja cjelokupna uloga sveučilišta. Prestajemo biti samo institucije koje osiguravaju najviši stupanj obrazovanja i na kojima se istražuje, već zbog koncentracije kolektivne inteligencije postajemo aktivni sudionici svojih lokalnih, nacionalnih i internacionalnih zajednica koje moramo svojim stručnim znanjem oblikovati i osnaživati. Istovremeno, nikada nismo bili internacionalniji, igramo i natječemo se na daleko zahtjevnijem, razvijenijem i bolje financiranom europskom terenu kao niti jedna druga vrsta javnih institucija.

Kada kažem da nas demografski izazovi zatječu u zahtjevnim vremenima, mislim i na to da nam danas nisu više konkurenti u obrazovanju i istraživanju samo druga sveučilišta u zemlji i inozemstvu, već privatne inicijative koje imaju daleko fleksibilniji okvir, s daleko manje javne odgovornosti, globalne online platforme poput Courserae s tisućama fantastičnih kolegija, ali i međunarodni dostupni edukativni programi utjecajnih globalnih tvrtki. Istovremeno, naši studenti od najvišeg stupnja obrazovanja i znanstvenika očekuju i najviši stupanj inovacija kakve su im dostupne u produkciji glazbe, filmskoj i gameing industriji ili medijima. Postojeću reputaciju institucijske posebnosti i statusa koju još uvijek imaju sveučilišta nećemo moći zadržati ako se ne mijenjamo. Sveučilišta se moraju oduprijeti sklonosti magičnim rješenjima, ovi institucijski izazovi neće nestati sami od sebe, upozorava rektorica riječkog sveučilišta.

U tom već vrlo izazovnom kontekstu, kaže, zatječu nas demografski izazovi. Utemeljena je ogromna zabrinutost zbog pada stope nataliteta i mortaliteta, koja utječe na starenje populacije. Ali to je izazov koji nije samo hrvatski, već europski, pa i svjetski, jer se s njim suočavaju, primjerice, i Japan i Južna Koreja.

Demografski pesimizam

– Trend smanjivanja radno aktivne populacije od 15 do 64 godine u EU-u će potrajati do 2060. godine. Sve su se zemlje članice mobilizirale oko ovog pitanja, ali Hrvatska ima i dodatni izazov, a to je iseljavanje. Hrvatska nije imala ovoliko malo stanovnika od 1948. godine. Imamo samo tri grada iznad 100 tisuća stanovnika. Iako se demografske teme mnogima čine zamornima i dalekima u vremenu i urgentnosti, ako ništa ne počnemo sada poduzimati, prijeti nam raspad mnogih sustava, od mirovinskog i zdravstvenog do obrazovnog. Sveučilišta gube bazen hrvatskih srednjoškolaca iz kojih su se tradicionalno regrutirali studenti.

Prema podacima koje nam je nedavno predočilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, broj novoupisanih je prošle godine bio za 3.500 studenata manji nego prije pet godina, a ukupan broj studenata na javnim visokom učilištima je sada manji za više od 12 tisuća studenata nego što je bio prije pet godina. Radi predodžbe, to je nekoliko naših manjih javnih sveučilišta. Kada se tim podacima pridodaju još poraznije brojke da je od 2013. do 2021. godine broj učenika smanjen za skoro 53 tisuća ili za više od 10 posto, onda nam postaje jasno da je prijetnja za sveučilišta ogromna, naglašava prof. dr. Prijić Samaržija.

Dodaje i da se u SAD-u, primjerice, čak razvija snažan demografskog pesimizam. Smatra se da je neizbježan kolaps visokog obrazovanja koji će nastupiti kao posljedica demografskih promjena, kako prirodnog prirasta, tako i migracija. Pritom se ne misli samo na pad broja studenata i smanjenje financiranja, nego i na kvalitetu.

Rektorica riječkog Sveučilišta Snježana Prijić Samaržija / Foto: UNIRI/MATIJA DJANJEŠIĆ/CROPIX

– Naime, smanjivanje broja studenata znači za sveučilišta manje novaca za održavanje sustava, ali smanjivanje potrebe za radnim mjestima. Ako se nastavi trend pada broja studenata, sigurno će doći i do zaustavljanja zapošljavanja nastavnika i istraživača, a pitanje je hoće li svi u sustavu imati kome predavati. Međutim, po mojem mišljenju, jednako je opasna i prijetnja pada kvalitete obrazovanja jer sveučilišta, kako bi popunila kvote, neće više selekcionirati one koji imaju kompetencije da završe studij, već će početi upisivati sve koji to žele. To bi moglo dovesti do smanjivanja stope završnosti, do povećanog odustajanja od studija, ali i snižavanja kriterija.

Postoji opasnost da će se otvoriti pitanje financiranja studenata koji ne završavaju studij, ali i ono puno ozbiljnije, da stečene diplome neće biti jamstvo da su stečene relevantne kompetencije. Mi smo na Sveučilištu u Rijeci u tim podacima, već pokrenutim međunarodnim inicijativama i potencijalnim prijetnjama prepoznali alarm i sazvali smo cjelodnevnu sjednicu najviših tijela, Senata i Savjeta Sveučilišta, kako bismo raspravili i definirali mjere koje moramo odmah početi poduzimati. Naše politike moraju uzeti u obzir dugoročnost jer sustav mora očuvati kvalitetu, a ne samo gasiti vatru smanjivanja broja studenata. Vjerujem i da na nacionalnoj razini žele dobiti mišljenje s terena o tome kako sveučilišta i stručnjaci vide opstanak i budućnost sveučilišta u danim okolnostima, pa se nadam da naše mjere mogu biti zanimljive i drugima kao temelj za razmišljanje, pojašnjava rektorica.

Studenti budućnosti

Tako su na riječkom sveučilištu detektirali i fokusirali se na dva najvažnija izazova izazvana demografskim trendom za Sveučilište. Prvi je smanjenje tradicionalne populacije studenata, a to su domaći studenti i oni koji upisuju studije odmah nakon srednje škole. Ovaj pad broja studenata direktno rezultira smanjenim financiranjem iz državnog proračuna, ali i prijetnjom smanjenja istraživačkih potencijala. Drugi izazov je potreba za novim kompetencijama zbog starenja populacije i potrebe uključivanja u sustav tzv. netradicionalnih studenata, uključujući poglavito one starije od 18 godina.

– Sve je veći trend u svijetu da mladi ljudi poslije srednje škole odlaze raditi, pa se kasnije uključuju u sustav visokog obrazovanja. Među netradicionalne studente spadaju i profesionalci kojima traže dokvalifikaciju i prekvalifikaciju. Sve je veći postotak profesionalaca koji traže dodatne sadržaje koje im jedino sveučilišta mogu ponuditi. Moramo početi razmišljati i o tome da je mijenjanje profesije danas puno češće nego ranije, i da ne bi trebalo biti iznimka da ljudi upisuju studij nakon što već imaju završen drugi studij i iskustvo u drugim područjima. Ključ je otvorenost s ciljem kvalitetnog obrazovanja i stjecanje relevantnih kompetencija, poručuje rektorica.​ ​​​Zbog starenja populacije i predikcija o karakteru ‘ekonomije dugovječnosti’, povećavat će se, naime, potreba za novim kompetencijama u javnom zdravstvu, rehabilitaciji, rekreaciji, području turizma, zabave, dizajna i slično. Zbog potreba dokvalifikacija i prekvalifikacija povećavat će se potrebe za kompetencijama u području digitalnih tehnologija, održivog razvoja, ali i komunikacijske i jezične kompetencije.

– Ovog trenutka urgentan je problem za sva sveučilišta održati kvote koje se pokrivaju postojećim nastavnim i istraživačkim kapacitetima. To znači da moramo zadržati domaće studente koji su pojačano mobilni, ali ni to nam neće biti dovoljno. Trebat ćemo privući i internacionalne studente. Da bismo to postigli, moramo ponuditi atraktivne studijske programe i inovativne načine poučavanja oslonjene na najnovija znanstvena postignuća tehnologije. Trebat će nam više studijskih programa ili mogućnosti obrazovanja na stranim jezicima. Ako želimo da nam naši studenti ne odu ili da nam neki inozemni dođu, u našim programima oni moraju prepoznati svoj interes, moramo im ponuditi sadržaje i uvjete studiranja koji se nude i na prestižnim sveučilištima. Rekla bih čak i bolje jer tek moramo stvarati reputaciju koju neke zemlje i sveučilišta već imaju.

Sveučilištu u Rijeci je ključan razvoj našeg specifičnog profila otvorenog i modernog sveučilišta okrenutog i angažiranog u zajednici jer mladi ljudi danas vole živjeti i studirati na sveučilištima u kojima prepoznaju svoje vrijednosti. Tu grad Rijeka i naša, prirodnim resursima atraktivna županija postaju dio našeg sveučilišnog profila. Studentima nudimo personalizirano međunarodno studiranje koje je dio europskog sveučilišta YUFE, a oni žive u gradu u kojem mogu konzumirati zanimljive kulturne, sportske i zabavne sadržaje, uživati kupajući se ili trčeći pored mora ili planinareći po okolnim planinama. Mislim da naša ‘priča’ jest i može biti vrlo uzbudljiva za studente budućnosti, iznosi prof. dr. Prijić Samaržija.