Zbrajanje šteta

Dan s ljudima koji su otklanjali posljedice nevremena: ‘Lokal nam je do koljena pod vodom. Još se ne usudimo paliti struju’

Filip Brnelić

Foto V. Karuza

Foto V. Karuza

Da su šahte bile očišćene, onda se ovo ne bi ni dogodilo, kaže Fabijana



RIJEKA – Potresne snimke i fotografije nezapamćenih bujičnih tokova koje su u srijedu navečer preplavile riječke i nacionalne informativne kanale, Riječanke i Riječani bi najradije željeli promatrati kao isječke iz holivudskih filmova katastrofe. Međutim, realnost koja je stanare, zaposlenike, vlasnike trgovina i obrta u centru grada dočekala sutradan ujutro, nakon duge radne noći, na najružniji je način podsjetila na razorne posljedice djelovanja prirode, a mnogi će s pravom dodati i onog ljudskog, negativnog ili pak nemarnog.


Iako se oblačno nebo nadvijalo nad postapokaliptičnom Rijekom, prepunom šljunka, lišća i smeća koje vrijedni radnici riječkih službi još nisu dospjeli očistiti, novi naleti kiše ipak nisu uzrokovali dodatne probleme, nego su svojim izostankom dozvolili Riječanima da se pripreme na poplave koje ćemo, po svemu sudeći, u dogledno vrijeme opet susretati. Da takav scenarij ipak nećemo gledati nada se Dean Nezirović koji je iz prve ruke svjedočio posebno uznemirujućim prizorima ispred igraonice na Fiumari, gdje se oko 20 sati odvijala prava drama. Prema njegovim riječima, pozamašan broj od dvadesetak mališana zaglavio je slaveći rođendan, no pravovremenom reakcijom vatrogasaca i građana mališani su odvedeni na sigurno.


Spašavanje mališana


– Pet vatrogasaca je stajalo pored ulaza, bili su u vodi do pasa i vadili su jedno po jedno dijete van iz igraonice. Nosili su ih do nas na cesti i mi smo ih na suho izvlačili. Bilo je mnogo ljudi, neki su izašli van iz auta jer se nitko nije mogao micati, a djeca su vrištala i plakala, prisjeća se Dean, opisujući razmjere vodene mase koja je zablokirala kretanje i ugrozila ljude i imovinu.




Dok su se nemoćni stanari nadali da će voda iz njihovih portuna čim prije nestati, službe na terenu uz pomoć zatečenih prolaznika pokušavale su riješiti sam korijen problema.


– Kod benzinske pumpe na Školjiću smo išli dizati šahte koje su bile začepljene, jedva smo ih digli, a iz nekih je šahti izlazila voda, tu se ne može ništa. Ali treba reći da su brzo to vatrogasci sanirali, u 11 sati navečer više nije bilo vode jer čim su se šahte povadile, voda se povukla, govori nam Dean Nezirović. Preko puta oživjelog Mrtvog kanala, jednoj od najpogođenijih točaka u gradu, zatekli smo Zdenka Dragičevića i Katarinu Karabaić koji su iz tamošnje mjenjačnice izlijevali nanovo nakupljenu vodu.


– U 20 godina ovo je drugi put da nam je poplavljena mjenjačnica, ali prije nije bilo toliko vode, ovaj put je bilo najviše. Bili smo sinoć ovdje do ponoći, vode je bilo po cesti do koljena. Sve smo sinoć uspjeli isprazniti, i jutros smo došli, a ono voda do pola razine od jučer, tako da je to katastrofa, navodi Zdenko dok nam na zidu pokazuje liniju do koje je voda stigla, na visini od nekih 30 centimetara. Nezaustavljivi su potoci tekli iz ulice Franje Račkoga i Ružićeve ulice, šahte su se brzo zaštopale, a prema Zdenkovom mišljenju niti bolji sistem odvoda ne bi previše pomogao jer je količina vode bila ogromna.


– To su izvanredne okolnosti, tako da ne vjerujem da će grad tu nešto rješavati. Mi razmišljamo što ćemo napraviti da sebe zaštitimo, ozbiljno će Zdenko Dragičević.


Pola metra vode


S svom destruktivnom moći ekstremnih vremenskih uvjeta upoznali smo se u frizerskom salonu na križanju u Ulici žrtava fašizma koji je pretrpio poplavljivanje iznutra. Upečatljivi prizor smrskanih unutarnjih vrata pokazao nam je Damir Matešković kome se odvod s unutrašnje strane zgrade začepio te odozdo izgurao vodu iz sifona.


– Sve je poplavilo, ušla je voda iz haustora. Bili smo ovdje za vrijeme najgore situacije, pa jutros do 2 sata. Gornji dio smo spasili, ali dolje je sve mokro. Kako je voda dolazila odozgo, za nas je super što je iskopan ovaj rov uz cestu. Ulaz u salon smo spasili tako da smo skinuli daske s ormara i zagradili prolaz da bi voda odlazila naprijed, pokazuje nam Damir otrgnuta vrata ormara koja su poslužila kao improvizirano rješenje za branu. Provevši nas kroz unutrašnjost, vidljivo je da su neki dijelovi interijera prošli bolje, a neki mnogo gore, potopljeni i do pola metra. Dok marljive radnice od ranog jutra čiste i uklanjaju napornu vodu, Damir je optimističan da će sve uspjeti obnoviti u brzom roku. Još jedan sanacijski tim zatekli smo na istom cestovnom potezu, gdje je nekoliko radnica u pesimističnijem tonu evaluiralo prethodne događaje. Premda je prije par godina niz ljetnih pljuskova ugrozio tekstilni dućan, tada roba nije stradala, a prodavačice ne pamte da se ikad ovako nešto dogodilo.


– Izlog nam je popucao, jutros smo tu od 8 sati, vrata nismo mogli otključati. Vidite i sami što smo uspjeli spasiti, a što nismo. Šteta je ogromna. Bila sam ovdje sinoć do 11 sati, ušlo je više od 30 centimetara vode, i sad se dobro vidi. Držala sam vrata da voda ne uđe, ni sama ne znam otkud je dolazila, ali koliko je vode bilo na cesti, toliko je bilo i unutra, kaže Fabijana Sorgato Gavranović sušeći i čisteći oštećeni pod. I sva sreća da se poplava nije dogodila u noći, nego predvečer, pa se nešto i dalo učiniti. Naša sugovornica nam potvrđuje da se voda sama povukla nedugo nakon što su vatrogasci podignuli zablokirane šahte, koje su prema njoj jedini problem.


Sve uništeno


– Da su šahte bile očišćene, onda se ovo ne bi ni dogodilo, zaključuje Fabijana, zadovoljna što barem obilnu količinu vode nije trebalo ispumpavati. Na olakšanje tamošnjih stanara, Ulica Franje Račkog nije odavala prevelik dojam da je prije samo desetak sati ondje tekla rijeka koja je izazvala glavninu problema nižim dijelovima grada. No, dok je vanjski dio inače gužvovite Fiumare iskusio najveće valove, ni Ulica Pavla Rittera Vitezovića nije prošla lišo. Kako nam kaže konobarica Suada, centimetar je nedostajao da voda prijeđe prag te uđe u kafić, no iste sreće nisu bile njene kolegice sa Školjića koje su poplavu uklanjale u mraku, još dok su mračni jutarnji oblaci blokirali sunčeve zrake. Zadržavajući vedar duh onoliko koliko je to moguće, Jadranka Večerić i Duška Strigiotti kantama su izlijevale prljavu vodu u odvod u Ulici Alda Colonnella.


– Sinoć je ovdje bila kolegica, cijeli lokal nam je bio do koljena pod vodom, skladište nam je i sad cijelo pod vodom, negdje do 40 centimetara. Mrak je, i bolje da je tako, da ne procjenjujemo štetu, ali ona je velika. Šef je isključio struju, ne usudimo ju se još paliti. Sad praznimo koliko možemo, moramo ovo riješiti, ne možemo pustiti ovako, bez obzira na narančasta upozorenja, kažu nam Jadranka i Duška, dodajući kako objekt preko puta nije pretrpio niti približnu štetu. Nemile scene bile su vidljive i kod susjedne moto radionice, oko koje su izvađeni alat, oprema, i uređaji, da bi se voda pomiješana s mazivima i gorivom očistila s tla.


– Nismo sinoć bili ovdje, nego smo došli rano ujutro i vidjeli da je bilo pol metra vode unutra. Sad se to povuklo, ali vidite da je sve uništeno. I prije je bilo poplava, voda je znala ući unutra, ali u ovolikim količinama ne, govori Ivica Landeka koji razloge kobnih nakupljanja također vidi u odvodnji.


Pošteđena tržnica


– Velika količina kiše je pala, odvodnja je kakva je i to je uzrok poplave. Moramo počistiti radionicu da se stavimo u funkciju, stavit ćemo neku zaštitu, ali većina njih u ulici je imala zaštitu i nitko se nije spasio. Drugo je na gradu i službama, da šahte učine prohodnima i čistima, mi tu ne možemo puno, zaključuje Landeka.


Obilazeći centar grada, koji je frekvencijom prolaznika i njihovom odjećom polako sve više ličio na svoje uobičajeno oblačno jutarnje izdanje, reportažni se tim uputio na Riječku tržnicu, lokaciju koja je standardno prva na udaru kada su u pitanju ogromne kiše i posljedične poplave. Međutim, premda je broj prodavača bio prepolovljen u odnosu na najfrekventnije dane, a onaj kupaca desetkovan, svi vezani za riječki gradski trbuh s radošću će dočekati vijest da tržnica ovaj puta nije pretrpila značajnu štetu.


– Na placi je bilo dobro stanje zato jer je ovdje inače najlošije kad more poplavi. Moj kiosk nije poplavljen, pa danas i nismo neka vijest. Nisam sinoć bila ovdje, mislila sam da će biti svašta, ali sve je OK, zadovoljno će cvjećarica Tamara Zaninović Šošić koja nam dodaje kako se bar cvijeće samo zalilo.


Samo dva broda s ribom


Potragu za drugim mišljenjem završili smo u ribarnici, čije nas prodavačice pitaju o najnovijim servisnim i ostalim informacijama, samo je jedna tema danas aktualna. No, tamošnji su trgovci ribom u srijedu izbjegli najgore doba dana nakon popodnevnog zatvaranja tržnice, pa povijesnim hektolitrima nisu svjedočili iz prve ruke, ali epilozi olujnog nevremena nisu posao ostavili netaknutim.


– Na moru je bila takva situacija da su od 30 brodova tek dva broda imala ribu. Što se tiče današnjeg jutra, ovo je za nas normalan radni dan, kaže nam Davor Marinčić. Opisujući kako niti povišena ribarnica ne izdrži najgora dizanja mora koja potope zelenu tržnicu i onemoguće pristup ribarnici, Davor kaže da je u tim danima bolje sve zatvoriti nego raditi, što ovog puta nije bio slučaj. Komentirajući manjak kupaca Davor nasmijano zaključuje:


»Ljudi pogledaju kroz prozor pa im se baš ne da izaći, a i računaju da nema ribe. Jedino mi koji moramo izaći, izađemo«.