Kanoćal

Damir Cupać: Izborni džoker zovi

Damir Cupać

Riječko Gradsko vijeće / Foto Marko Gracin

Riječko Gradsko vijeće / Foto Marko Gracin

Na prvi pogled čini se da je riječ o nebitnim izborima, ali to nije tako. Zbog toga što se nakon dopunskih izbora može promijeniti politička konstelacija u predstavničkim tijelima



Marko plovi. Kaže da svaki put kada dođe doma da su neki izbori. U čudu me gleda i pita koga se sada bira jer su prošli europski, parlamentarni, predsjednički, a bogami i lokalni i regionalni izbori. Objašnjavam mu da je riječ o dopunskim izborima za pripadnike nacionalnih manjina. On me gleda ful zbunjen i ništa mu nije jasno. Nastavljam da pripadnici nacionalnih manjina moraju biti adekvatno zastupljeni u lokalnim i regionalnim predstavničkim tijelima, da se ta mjesta popunjavaju s lista koje su izašle na izbore, ali budući da nije izabran predviđeni broj vijećnika nacionalnih manjina, ide se na dopunske izbore. Marku i dalje ništa nije jasno. Blijedo me gleda.



Dakle, Marko, prema podacima Državnog izbornog povjerenstva, u lokalnim predstavničkim tijelima u Hrvatskoj ostalo je nepopunjeno ukupno 99 vijećničkih mjesta namijenjenih pripadnicima nacionalnih manjina. Zastupljenost manjina u lokalnim parlamentima određena je Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i Zakonom o lokalnim izborima. Formula kojom se određuje broj vijećnika iz redova nacionalnih manjina izračunava se na temelju popisa stanovništva i ukupnog broja svih vijećnika u lokalnim predstavničkim tijelima. Konkretno, na dopunskim izborima za Skupštinu Primorsko-goranske županije bira se dva vijećnika srpske nacionalne manjine i jedan vijećnik talijanske nacionalne manjine, dok se za riječko Gradsko vijeće bira jedan vijećnik srpske nacionalne manjine na izborima koji će biti održani 3. listopada ove godine.



Prema Zakonu o lokalnim izborima – ako na izborima nije postignuta odgovarajuća zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u predstavničkom tijelu jedinice u skladu s odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina – broj članova predstavničkog tijela jedinice povećat će se do broja koji je potreban da bi odgovarajuća zastupljenost bila ostvarena. Na dopunskim izborima pravo birati i biti biran imaju samo birači iz reda pripadnika nacionalnih manjina koji imaju pravo na zastupljenost i prebivalište na području jedinice. Pravo predlaganja kandidata za predstavnika nacionalne manjine u predstavničkom tijelu jedinice imaju političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj i birači.




Na prvi pogled čini se da je riječ o nebitnim izborima, ali to nije tako. Zbog toga što se nakon dopunskih izbora može promijeniti politička konstelacija u predstavničkim tijelima. Zato ne treba čuditi veliki trud predsjednika primorsko-goranskog SDP-a i župana Zlatka Komadine koji sa SDP-ovom koalicijom podržava listu SDSS-a jer se biraju dva vijećnika srpske nacionalne manjine, ali i nezavisnu listu Ive Vidotta koja se natječe s dvije druge liste za jednog vijećnika talijanske nacionalne manjine.


U Županijskoj skupštini trenutno je na vlasti Komadinina oporba, a za predsjednika je izabran njegov nekadašnji zamjenik Marko Boras Mandić. Podržavaju ga HDZ-ovi vijećnici, vijećnici Akcije mladih i Unije Kvarnera, vijećnici Mosta i Nezavisne liste Ive Rinčić. Skupština trenutno broji 41 člana, SDP-ova koalicija ima 17 članova Skupštine, HDZ 12, Akcija mladih i Unija Kvarnera 5, Nezavisna lista Ive Rinčić 3, Možemo i Most po dva. Većinu trenutno čini 22 vijećnika HDZ-a, Akcije mladih i Unije Kvarnera, Nezavisne liste Ive Rinčić i Mosta.


Hipotetski, ako u Skupštinu uđu dva pripadnika srpske nacionalne manjine i jedan talijanske koji će podržavati Komadinu, odnosno izvršnu vlast i pod pretpostavkom da dva vijećnika Možemo podrže SDP, broj vijećnika se izjednačava na 22:22. Drugim riječima, u tom bi slučaju mač nad glavom visio Komadini, ali visio bi i Borasu Mandiću. I zato su Komadina i SDP tako angažirani kada je riječ o dopunskim izborima, a što je legitimno.


Slično je i u riječkom Gradskom vijeću. Trenutno je na djelu manjinska izvršna vlast novoizabranog gradonačelnika Marka Filipovića jer on većinu od 31 člana nema. Naime, SDP-ova koalicija ima 10 vijećnika, HDZ 6, Nezavisna lista Davora Štimca 4, Most 4, PGS 3 i Možemo dva vijećnika. Ako novoizabrani vijećnik iz redova srpske nacionalne manjine stane uz SDP-ovu koaliciju, politička pozicija Marka Filipovića i SDP-ove koalicije značajno se poboljšava, a što će biti jako bitno jer uskoro će trebati izglasati proračun za 2022. godinu.
Eto, Marko, jel’ ti sada jasnije. »Ma baš me briga, odo’ ja na dbro, ionako će biti neki izbori kada se vratim«.