Iako je najavljivano da će dionica duga oko pet kilometara biti puštena u promet u srpnju, Hrvatske ceste taj rok ne mogu ispuniti, što potvrđuje i stanje na gradilištu
RIJEKA Od otvaranja dionice Sv. Kuzam – Hreljin ovoga ljeta neće biti ništa. Iako je bivši ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Zlatko Komadina prije tri mjeseca najavio kako će ovoga srpnja u promet biti puštena dionica duga oko pet kilometara, ispostavilo se da Hrvatske ceste takav rok ne mogu ispuniti. To najbolje potvrđuje stanje na gradilištu, koje je obišla naša novinarska ekipa. Ispostavlja se da na cijelom potezu ima tek stotinjak metara asfalta, pored čega na mnogim lokacijama još uvijek traju grubi zemljani radovi, što znači da je trasa ceste još uvijek daleko od završne faze.
Gužve i kolone
Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Edo Kos također potvrđuje kako parcijalno otvaranje dionice Sv. Kuzam – Hreljin nije moguće ovog ljeta, iako su takve želje postojale kako bi se u sezoni olakšala prometna situacija s čestim gužvama i kolonama na prilazu čvorovima Bakar i Sv. Kuzam, kao i na dijelu jadranske magistrale između Bakra i Kraljevice.
Izgradnja desetak kilometara duge prometnice Sv. Kuzam – Križišće započela je krajem 2008. godine, ali ne na svim poddionicama, jer nekoliko godina nije bilo građenja čvora Križišće zbog preprojektiranja. Cijeli projekt vrijedan je oko 800 milijuna kuna bez PDV-a i prema prvom potpisanom ugovoru rok gradnje trebao je iznositi dvije godine. Ukoliko najnoviji rokovi iz HC-a budu poštovani, izgradnja posljednjeg dijela riječke obilaznice trajat će gotovo pet godina. Nastavka poslije Križišća vjerojatno neće biti još dugo, jer se odlukom Vlade odustalo od izgradnje autoceste Rijeka – Žuta Lokva.
Problemi s materijalom
Dodao je i da jedan od većih problema na gradilištu predstavlja neusklađenost svih segmenata projekta, kašnjenje s izmještanjem dalekovoda zbog čega kasni i dio poslova u gradnji ceste te neriješeni problemi s odlaganjem iskopanog materijala. Riječ je o oko 600.0000 kubika materijala, koji se nalazi kod tunela Burlica i trebao je biti iskorišten za nasipavanje novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali.
Međutim, taj projekt je zakasnio s realizacijom daleko više od kašnjenja gradnje ceste do Križišća, pa se sada mora naći neko novo rješenje za korištenje tog materijala. O tome će idućeg tjedna razgovarati predstavnici HC-a i Agencije za upravljanje državnom imovinom kako bi se pronašlo rješenje pa tek treba vidjeti može li se materijal negdje deponirati, odnosno gdje će i pod kojim uvjetima na kraju završiti iskopani materijal s trase ceste.
