Konferencija Novog lista

Buduća marina u Porto Barošu promijenit će lice Rijeke. Ostrogović: ‘Grad će biti okrenut moru’

Alenka Juričić Bukarica

Foto ACI / M. Levak

Foto ACI / M. Levak

Marina će okrenuti grad prema moru te ga pozicionirati kao elitno turističko odredište, orijentirano na megajahte i luksuzni turizam



Za transformaciju Rijeke u jako nautičko središte Jadrana zaslužna je buduća ACI marina Rijeka. Projekt je to koji će na najbolji mogući način otvoriti Rijeku prema moru, donijeti sasvim novu nautičku ponudu, i to najviše kvalitete, ali i iskorak u ukupnom turističkom razvoju grada na Rječini.


Buduća marina bit će najveća marina za megajahte na Jadranu u koju će partneri ACI i njemačka grupacija Lürssen uložiti preko 360 milijuna kuna. O tome u kojoj je fazi projekt ACI marine Rijeka i koliki je njen značaj u transformaciji Rijeke, razgovarali smo s Josipom Ostrogovićem, članom Uprave ACI-ja za investicije, marketing i maloprodaju.


Buduća ACI marina Rijeka svakako je ključna za riječku transformaciju i u turističkom smislu. U čemu je njen najveći značaj?




– Kao što znamo, Rijeka je kroz čitavu svoju povijest bila prepoznata kao jedno od najvažnijih pomorskih čvorišta na Mediteranu te definitivno najvažnija tranzitna luka u Republici Hrvatskoj, ali i široj regiji. Zahvaljujući svom položaju, Rijeku u prometno-gospodarskom, ali i simboličnom kontekstu nazivamo vratima Jadrana. Buduća ACI marina Rijeka maksimizirat će sve ove potencijale, kako po pitanju položaja, tako i po pitanju duge pomorske tradicije i prepoznatljivosti stvaranjem najmodernije i najluksuznije luke nautičkog turizma, ne samo u Hrvatskoj, nego i na čitavom Mediteranu. Najsuvremenije tehnologije i ekskluzivna turistička ponuda koju će polučiti investicija od preko 360 milijuna kuna, najveća u povijesti Republike Hrvatske kada je riječ o nautičkom turizmu, u potpunosti će promijeniti lice i naličje našeg grada, okrenut će ga prema moru te ga pozicionirati kao elitno turističko odredište, orijentirano na mega jahte i luksuzni turizam.


Razvoj destinacije


Koliko će ona sama utjecati na stvaranje radnih mjesta, nove poslovne perspektive u samoj Rijeci, ali i na širem riječkom području?


Foto ACI


– ACI marina Rijeka će na području istočnog dijela riječke luke, odnosno Porto Baroša i Senjskog pristaništa građanima Rijeke i gostima marine ponuditi niz sadržaja, od atraktivne šetnice, preko raznovrsne ugostiteljske i trgovačke ponude, do sportskih i drugih aktivnosti. Svojim brojnim sadržajima, novim radnim mjestima i poslovnim mogućnostima unaprijedit će i kvalitetu života stanovnika ne samo Rijeke, već i cijele riječke regije. To se prije svega odnosi upravo na otvaranje novih radnih mjesta. Preciznije, u samoj marini će biti zaposleno više od 130 djelatnika, a kad se pribroje sve prateće djelatnosti, ta će brojka biti znatno veća, s tim da će omogućiti otvaranje novih radnih mjesta u mnogobrojnim djelatnostima opskrbe, održavanja, servisa i različitih usluga vezanih uz poslovanje luke nautičkog turizma, plovila i posade. Svakako bih napomenuo da će ACI marina Rijeka omogućiti cijeloj destinaciji da se razvija. Siguran sam da će riječki poduzetnici znati iskoristiti ovu priliku te ponuditi mnoštvo novih sadržaja za nautičare koji će nam dolaziti, ali i postojeće sadržaje podići na jednu novu razinu.


Kako vidite novu marinu u kontekstu činjenice da se u gradu dogodilo i preuzimanje najveće hotelske kuće i najavljuju se velika ulaganja i u hotelski smještaj te razvoj turizma visoke kvalitete?


– Kao što sam već spomenuo, marina u centru grada omogućuje cijeloj destinaciji da se razvija. No, proces je i reverzibilan. Podizanje cjelokupne turističke ponude na višu razinu i razvoj turizma visoke kvalitete idu ruku pod ruku s nautičkim turizmom. Radi se o gostima veće platežne moći kojima će na njihov potencijalni dolazak, osim sadržaja u samoj marini, utjecati i ponuda u gradu, svakako i hotelski smještaj najviše kvalitete.


Jedriličarski klub


Možete li podsjetiti, koje će sve sadržaje imati ova marina? Spomenuli ste ugostiteljske i trgovačke sadržaje, šetnicu… Koji će biti dostupni samim građanima i posjetiteljima Rijeke?


– Za početak, ponovo moram naglasiti da će prostor marine biti otvoren za sve građane i posjetitelje našeg grada, a koji od samog začetka vizije ACI marine Rijeka igraju središnju ulogu i zaista nam je važno da po završetku projekta izgradnje marine upravo oni budu sretni i zadovoljni učinjenim. Na gornjem platou lukobrana bit će izgrađena šetnica širine pet metara, s liftom za osobe s invaliditetom i teško pokretne osobe. Vjerujemo da će upravo taj dio marine postati jedno od omiljenih okupljališta naših sugrađana za opuštanje uz more u društvu obitelji i prijatelja. Nadalje, u podnožju lukobrana će se smjestiti prostori za sportski jedriličarski klub, za što u Rijeci u ovom trenutku nema adekvatnih prostora. U centralnoj zgradi marine predviđen je trgovački centar s manjim butik trgovinama, zajedno s nizom ugostiteljskih sadržaja, od restorana do lounge bara s preljevnim bazenom na vrhu glavne zgrade koji će pružati pogled na marinu i Riječki zaljev, što će biti posebna atrakcija. U jednoj od zgrada u prizemlju predviđen je prostor za charter agencije, čija će plovila biti smještena u dijelu marine. Osim trgovina, restorana i barova, marina će također imati i poslovne prostore, kao i garažu u nastavku centralne zgrade koja će dijelom biti podzemna te s predviđenim kapacitetom od 540 parkirnih mjesta. Dodatno na sve navedeno, mislili smo i na sve vlasnike brodica u Mrtvom kanalu za koje će u budućoj marini biti osiguran i nesmetani prolaz, a uz to će se kod mosta na spoju kanala i Porto Baroša urediti i manja rampa za ukrcaj stvari i osoba na brodice.


U kojoj je konkretno fazi projekt? Je li ishodovanje potrebnih dozvola pri kraju i možete li pojasniti dinamiku investicije koja se, dakle, planira izvesti u dvije faze?


– Projekt je započeo i stabilno se kreće svojom planiranom putanjom. Trenutno smo u fazi ishođenja lokacijske dozvole. Kao podloga za izdavanje lokacijske dozvole, završene su maritimna studija, studija valovanja, idejno rješenje itd. 20. prosinca 2022. u riječkoj Gradskoj vijećnici bit će održano javno izlaganje Studije utjecaja na okoliš. Zainteresirana javnost imat će prilike uputiti pitanja vezano za projekt. Nakon ocjene postupka podnijet će se zahtjev za lokacijsku dozvolu. Dobivanjem lokacijske dozvole bit će zadovoljeni svi nužni preduvjeti za potpisivanje ugovora o koncesiji. Završni korak nakon svega nabrojenog je građevinska dozvola nakon koje mogu započeti radovi.



Morski dio marine trebao bi biti u funkciji već 2024. godine, a marina bi u cijelosti mogla biti u pogonu godinu dana kasnije. Ako sve bude išlo po planu, nadamo se da ćemo jesen 2023. godine dočekati s izvođačima na terenu. Točno je da investiciju planiramo izvesti u dvije faze i tu je riječ o kopnenom i morskom dijelu. Na taj način, morski dio marine će biti ranije u funkciji. S ciljem dodatne uštede vremena, planiramo ići na dvije građevinske i dvije uporabne dozvole, pri čemu je glavna poanta u tome da ne čekamo određene dijelove koji nisu vitalni za funkcioniranje marine. Kopneni dio će zatim uslijediti u narednoj fazi.


Milijunska ulaganja


Što se tiče investicija ACI-ja, koliko je ACI ove godine ukupno investirao, koje su bile najveće investicije na Kvarneru i općenito u Hrvatskoj?


– Tijekom prvih devet mjeseci, ACI je u sustav, odnosno infrastrukturu i sadržaje u marinama uložio ukupno 51,7 milijuna kuna, što je za čak 24,3 milijuna kuna više u odnosu na usporedni period iz 2021. godine. Temeljni cilj i motiv ovakvih strateških ulaganja prvenstveno je povećanje zadovoljstva kupaca i gostiju, što je vidljivo i u samim detaljima ulaganja. Najznačajnija ulaganja u ovoj godini pokrila su sveobuhvatnu rekonstrukciju infrastrukture, uklanjanje gata »I« i izgradnju obalnog zida u marini Dubrovnik, radove na adaptaciji apartmana u marinama Rab i Milna, izvođenje radova podmorskih pregleda, radova na sanaciji sidrenih sustava gatova i plovila u marini Trogir, uređenje parkirališta, implementaciju sustava upravljanja parkiralištem u marinama Jezera i Pomer te druga ulaganja u cilju oplemenjivanja i podizanja standarda i kvalitete u marinama. Što se tiče samog Kvarnera, najveća ulaganja u povijesti hrvatskog nautičkog turizma tek slijede, a riječ je o budućoj ACI marini Rijeka.


Nautička godina je pri samom kraju. Kako je ocjenjujete, je li ovo bila godina oporavka, s kojim brojkama je ACI zaključuje?


– Iza ACI-ja je rekordna poslovna godina koja nam, zahvaljujući ostvarenim rezultatima, ali i određenim tržišnim kretanjima te turističkim trendovima, daje i više nego dovoljno razloga za optimizam u vremenu koje dolazi, a pogotovo već u idućoj sezoni koju dočekujemo u nikad jačem sastavu. Uz prethodno navedene ostvarene investicije, najveći lanac marina na Mediteranu ove je godine već u prvih devet mjeseci ostvario 194,7 milijuna kuna prihoda od prodaje što je za čak 29 milijuna kuna, odnosno 17 posto više od prošle godine te predstavlja najveće prihode u gotovo četrdeset godina dugoj ACI-jevoj povijesti. Rast prihoda od prodaje zabilježen je u svim marinama. No, najznačajniji rast, i to od 13,7 milijuna kuna, ostvaren je u ACI marinama Korčula, Split, Palmižana i Milna. Kako smo i očekivali, tijekom sezone, točnije u periodu od srpnja do rujna ostvareno je više od 50 posto ukupnih prihoda od prodaje.


Foto ACI


Podizanje kvalitete


Kakva su očekivanja od nautičke 2023.? Hrvatska postaje dio eurozone i šengenskog prostora. Koliko će to pridonijeti našoj afirmaciji i lakšoj dostupnosti?


– Vjerujemo da prethodno navedene brojke dovoljno govore o oporavku, a uz nastavak pozitivnih trendova i realizirana unaprjeđenja u infrastrukturi i ponudi naših marina ulazimo u sljedeću godinu sa zaista velikim optimizmom. Dodamo li još k tome otvorenje ACI marine Rijeka u godinama koje slijede, mislim da ćemo svi zajedno na razini sektora, industrije i nacije itekako imati razloga za kolektivnu radost i ponos. Nadalje, Vlada Republike Hrvatske na čelu s Andrejom Plenkovićem, svojim gospodarskim i diplomatskim iskoracima na razini Europske unije, pokazuje kako je Hrvatska zaista zrela, suvremena, kompetentna i konkurentna europska zemlja koja je spremna, ne samo ispunjavati, nego i podizati standarde kvalitete kakve postavljaju i očekuju ostale članice Europske unije te gospodarstvenici i turisti iz cijelog svijeta. Ulazak u Schengen definitivno je jedan od tih iskoraka te ozbiljna potvrda svega navedenoga, a mi kao jedan od nositelja domaćeg turizma i gospodarstva vjerujemo kako ćemo u ovim novim prilikama nastaviti opravdavati svoju važnu ulogu u jačanju nacionalne prepoznatljivosti Lijepe Naše po kvaliteti i izvrsnosti.


Maritimni inovacijski klaster MarInn


Što nosi suradnja s Lürssen Design centrom?


– Jedna od najvažnijih prednosti koje nosi ova suradnja, kako za nas i našu zajednicu, tako i za more i morski ekosustav, je svakako maritimni inovacijski klaster MarInn. Riječ je o udruženju čiji su osnivači Sveučilište u Rijeci i Lürssen Design Center Kvarner, a ACI je jedan od strateških partnera, odnosno član. Klaster za cilj ima jačanje inovativnosti i konkurentnosti pomorske industrije, ali i povezivanje ključnih dionika i partnera u zajedničku suradnju na važnim projektima u pomorskoj industriji. Štoviše, MarInn inovacijski klaster će razvojem tradicionalne industrijske grane lokalnog područja pružiti izuzetan doprinos brendiranju grada Rijeke, kao jednog od nositelja pomorske industrije, a sve uz naglasak na održivom razvoju i zelenom gospodarenju marinama. Ukratko, projekt ACI marine Rijeka je dugoročno gledano možda najznačajniji upravo zbog planiranog održivog razvoja i unaprjeđenja novih tehnologija u nautičkom turizmu u cijelosti. Već je izvedeno 3D mapiranje kompletnog podmorja i nadmorskog dijela Porto Baroša, kao jedan od prvih koraka uvođenja autonomne navigacije u marinama. Zahvaljujući djelovanju ovog klastera, razvit će se tehnologije kojima će korisnici plovila u budućnosti već prije samog uplovljavanja znati točno na koji vez će se vezati, a uz pomoć sustava autonomne navigacije plovilo će samo uploviti u marinu i doći do određenog veza, što bi trebalo značajno olakšati navigaciju nautičarima i posao zaposlenicima marine. Planirana je i izgradnja postrojenja za obradu otpada, izgradnja modernog digitalnog sustava za upravljanje marinom kao i za opskrbu plovila vodikom i električnom energijom za plovila na električni pogon.