Ukupno se upisalo 2.946 kandidata, od čega 2.374 ima status redovitog studenta, 566 izvanrednog, a šestero je stranaca. Gotovo su popunjeni Tehnički, Pomorski, Medicinski i Učiteljski fakultet te odjeli za matematiku, informatiku i biotehnologiju te je očit zaokret prema programima koji jamče zapošljavanje
RIJEKA » Za jesenji rok upisa na fakultetima Sveučilišta u Rijeci ostalo je slobodno još svega 470 upisnih mjesta, a uglavnom se radi o mjestima za izvanredne i strane studente, jer u ljetnom roku upisa popunjeno je čak 96 posto upisne kvote za redovite studente. Na studijske programe riječkog Sveučilišta do sada se ukupno upisalo 2.946 kandidata, od čega njih 2.374 ima status redovitog studenta, 566 izvanrednog te je upisano i šestero redovitih studenata stranaca koji dolaze iz zemalja izvan Europske unije. Upisani novopečeni brucoši popunili su 86 posto upisne kvote, a jesenji rok upisa, za koji prijave traju do 21. rujna, provodi se za još 177 mjesta za redovite studente, 212 za izvanredne te za 81 mjesto za strane studente.
Lakše do posla
Sudeći po popunjenosti upisne kvote ove je godine, kaže prorektorica za studije i studente prof. dr. Snježana Prijić Samaržija, došlo do zaokreta u interesu studenata koji su u sam vrh svojih prioriteta stavili tehničke, medicinske, biomedicinske te prirodne znanosti.
– Bilježimo visoku popunjenost kvote od 90 posto i više na Tehničkom, Pomorskom, Medicinskom i Učiteljskom fakultetu te na odjelima za matematiku, informatiku i biotehnologiju. Ovi rezultati svjedoče o stanovitom zaokretu u interesu studenata prema studijskim programima u tehničkim, medicinskim i biomedicinskim te prirodnim znanostima. Razlog tome je svakako i činjenica da ovi studijski programi jamče veće šanse za zapošljavanje. Može se iščitati iz ovih rezultata da je kriza u zapošljavanju navela mlade ljude da biraju studije prema mogućnostima za zapošljavanje. S druge strane, Sveučilište u Rijeci i sastavnice su u proteklim godinama, a posebice u prošloj godini, provodili posebne projekte kojima se radilo na informiranju, pripremanju i stipendiranju studenata upravo u ovim područjima pa vjerujem da je i ta kampanja djelomični uzrok ovim rezultatima. Naime, strateški je cilj Sveučilišta poticati upisivanje i završavanje studija u ovim područjima za koje postoji veća potreba na tržištu rada. Zasigurno je najveći skok u interesu na navedenim studijima Pomorskog fakulteta, ali visoku popunjenost iznad 90 posto bilježe i studijski programi kao što su građevinarstvo na Građevinskom fakultetu te računarstvo, elektrotehnika i strojarstvo na Tehničkom fakultetu, kaže prorektorica.
Humanističke »out«
Dodajući kako treba napomenuti da postoje studijski programi društvenih i humanističkih znanosti koji tradicionalno popunjavaju kvote u ljetnom roku većem od 90 posto, prof. dr. Prijić Samaržija ističe da to svjedoči o kontinuiranom interesu mladih ljudi i za studije kao što su primjerice hrvatski jezik i književnost, psihologija, engleski jezik i književnost i filozofija na Filozofskom fakultetu te za smjer menadžment u turizmu na studiju Poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, smjer Menadžment na studiju Poslovne ekonomije na Ekonomskom fakultetu.
Neovisno o tome jesu li kvote popunjene ili ne, u jesenjem roku pravo upisa na sve programe ostvarit će studenti iz poplavljenih područja. Za tu grupaciju studenata prema odluci Senata studij će biti besplatan, a riječ je o studentima koji dolaze iz poplavljenih područja Vukovarsko-srijemske županije. Uvjet za ostvarenje tog prava je prijavljeno prebivalište na poplavljenom području: općina Gunja i Drenovci te naselja Rajevo Selo, Račinovci, Posavski Podgajci i naselje Strošinci u Općini Vrbanja.
– Često se u posljednje vrijeme naglašava kako su studiji u društvenim i humanističkim znanostima »loša ulaznica« u svijet rada. Smatram to pogrešnim pristupom, obveza je društva podupirati interese mladih ljudi i osiguravati uvjete za osobni razvoj kakav oni žele. Iako smo zadovoljni povećanjem interesa za tehničke, prirodne i biomedicinske struke, bojim se mogućih posljedica trenda koji studente studija društvenih i humanističkih znanosti nužno vezuje uz prekapacitiranost javnog sektora. Potreban je drugačiji pristup zapošljivosti ovih studenta jer su ovo studiji koji, jednako kao drugi, osiguravaju nužnu kvalitetu života pojedinaca i zajednice, i čine društvo prosperitetnim, zaključuje prorektorica.
Zaključeno 14 programa
