KOSTRENA – Hidraulične brane na principu depresije u Rafineriji nafte Rijeka u Urinju ne daju očekivane rezultate – tvrde u Građanskoj inicijativi Čuvari Kvarnerskog zaljeva. Riječ je o sanaciji dugogodišnjeg problema istjecanja ugljikovodika u more. Ina je prošle godine potpisala šest milijuna eura vrijedan ugovor s međunarodnim konzorcijem, predvođenim tvrtkama Lamor i Litoclean, za projekt sanacije podzemlja rafinerije koji bi trebao trajno riješiti problem s istjecanjem ugljikovodika. Puna implementacija rješenja, koje podrazumijeva izgradnju hidrauličke barijere s depresijama uz obalu ispod rafinerije, očekuje se u prvoj polovini 2027. Lani je na inicijativu Primorsko-goranske županije osnovana i radna skupina za praćenje aktivnosti sanacije u kojoj participira i Građanska inicijativa Čuvari Kvarnerskog zaljeva. Nakon održane treće radne sjednice tog tijela za sanaciju, u Građanskoj inicijativi tvrde da je zaključeno da je podzemlje previše propusno, odnosno more prebrzo ulazi u bušotine i nije moguće stvoriti podtlak za učinkovito izvlačenje ugljikovodika. Stoga se, kažu, predlaže novi pristup, a riječ je o presretanju vodonosnika kroz dvije paralelne linije obrane i čak 83 nove bušotine. Sadašnje stanje, kažu, jasno pokazuje da početni koncept nije bio održiv.

– Na to smo ukazali prije tri mjeseca na temelju sličnog projekta na Sardiniji. Očekujemo rezultate dodatnih ispitivanja u sljedeća tri mjeseca i kvalitetnije, dugoročno rješenje. Bez obzira na to što je Ina ubrzala preglede i sanacije spremnika, pokrenuli smo izmjene Zakona i Pravilnika o zapaljivim tekućinama i plinovima kako bi se uklonili uzroci problema – prije svega neadekvatno održavanje postrojenja. Posebno ističemo kako predlažemo izmjene i dopune Zakona te Pravilnika, kojima bi se obvezna inspekcija, održavanje i rekonstrukcija spremnika propisali sukladno međunarodnom standardu API 653. Time bi se uveo jasno definiran, mjerljiv i međunarodno priznat sustav kontrole, uz višu razinu odgovornosti operatora. Ne smijemo više dopustiti da održavanje i sanacija budu prepušteni isključivo internim procjenama operatora – sustav mora imati jasnu, neovisnu i transparentnu kontrolu, naglašava Boris Bradarić iz inicijative, dodajući da Ina nije bila baš oduševljena njihovim prijedlogom.

– Sigurnost građana, zaštita okoliša i transparentnost sustava ostaju naš prioritet. Ne smijemo više dopustiti da operator sam određuje gdje, kada i kako će se provoditi održavanje i sanacija. Sustav mora imati jasna pravila, neovisni nadzor i obvezne standarde i od toga nećemo odustati, najavljuje Bradarić.