Sladoled, odnosno “slanoled” kojeg se ni ponajbolji talijanski gelato majstori ne bi posramili, brudet od tune, lignje, škampi, šparuge, grdobina, ješmik, presnac, palenta kompirica…

Bogatstvo kombinacija i okusa predstavljeno je danas u riječkom Exportdrvu u kojem je održano još jedno predstavljanje Kvarnera kao Europske regije gastronomije.

Domaćini su ovog puta bili Rijeka i riječki prsten koji su, po običaju, ugostili ostale kvarnerske subregije, a svi su zajedno pokazali zašto je Kvarner s pravom ponio ovu prestižnu titulu.

Gastro manifestacija Mozaik okusa Kvarnera – Kvarner za stolom u Exportdrvu okupila je tako subregije Rijeka i Riječki prsten, Opatijska rivijera, Gorski kotar, Crikveničko-vinodolska rivijera te otke Krk, Rab, Lošinj i Cres.

Dugogodišnja riječka gastro priča

Petar Škarpa, direktor Turističke zajednice grada (TZG) Rijeke tom je prilikom istaknuo kako se riječka gastro priča gradi niz godina. Reći će kako se ništa ne događa preko noći, no napredak je itekako vidljiv i prepoznat među gostima.

– Drago mi je da smo ovaj put tu u Rijeci koja je uvijek bila mjesto susreta različitih kultura i okusa. Mi svoj doprinos projektu Europske regije gastronomije dajemo i kroz naše projekte koje radimo s Gastronautom, poput Riječkih gastro luka, i kroz koje potičemo ugostitelje da na svoje menije uvrste što više lokalnih namirnica i receptura kako bi svaki gost, koji posjeti destinaciju, dobio ono što traži, a to je naša prepoznatljiva lokalna priča.

Danas kroz gastronomiju pričamo priču o identitetu destinacije, o običajima, tradiciji, poziciji i svemu onome što nas čini drukčijim od drugih, kazao je Škarpa.

Direktorica Turističke zajednice (TZ) Kvarnera Irena Peršić Živadinov ukazala je, pak, kako je cilj ovakvih događanja istaknuti posebnost svake kvarnerske subregije te time graditi zajedničku prepoznatljivost Kvarnera kao Europske regije gastronomije, a gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić istakla kako je titula Europska regija gastronomije veliko priznanje za Kvarner, ali i potvrda rada svih ugostitelja, vinara i proizvođača koji godinama grade prepoznatljiv identitet regije kroz vrhunske okuse i doživljaje.

Podsjetila je i na poznatu uzrečicu kako budućnost nacije ovisi onome što ljudi jedu uz zaključak kako se Rijeka i Kvarner po tom pitanju – budućnosti ne moraju bojati.

Domaćini se itekako iskazali

A Rijeka i Riječki prsten su se kao domaćini itekako iskazali. Poznati riječki ugostitelj iz restorana Nautica Danko Borovina predstavio je riječki dio priče, zajedno s majstorima od kuhače Rozi Rodin Čače i Valentinom Gašparcem.

Ovaj je trio pripremao rižoto sa šparogama i škampima te grdobinu u umaku od žlahtine sa škampima i šparogama na pireu od koromača.

– Kvarner je izuzetno bogat što se tiče zbilja sjajnih namirnica. Što se tiče razvoja riječke gastronomije, mogu reći kako se ništa ne događa slučajno.

Mi smo u Rijeci prošli velik put, od nekad skromne ponude, odnosno tek dva restorana, dok danas imamo ozbiljnu gastronomsku scenu. Jasno, uvijek može bolje i da u obzir treba uzeti i ekonomsku situaciju, ali napravljen je velik iskorak pa danas bez ikakve sumnje imamo što ponuditi gostu, kazao je ovaj poznati riječki ugostitelj.

Na štandovima Rijeke i prstena bili su i poznati Babushka sourdough kruhovi, summer rose i ostale slastice slastičarnice Slon, potom gastro pleh a la Kukuriku koji je donio paletu okusa Kastva zajedno s vinarijama iz Udruge belica – Plovanić, Kapić i Mandić.

Bokunić užanci

Veselo je krčkalo na susjednom štandu Viškovljana gdje je predstavljen dio starih jela skupljenih u vrijednu knjižicu recepata Bokunić užanci, za koju su recepte skupljali članovi Delavske katedre, a izdana je u suradnji Općine i TZO Viškovo.

Glavi od kuhače je ovdje bio kuhar restorana Mladenka Mladen Bezjak. Obzirom da Mladenka postoji od 1968., tradicija je ovdje neizostavan dio menija.

– Mi smo ponudili domaći kruh s crnim brašnom, orehnjaču, halubajski presnac i ješmik. Za dobar ješmik kapulicu prvo prodinstate na masti.

Onda dodavamo fažol, povrtni temeljac i na kraju kobasice, a ješmik posebno kuhamo i stavljamo nutra. Sve skupa se kuha dve ure.

A gastronomija gornjega kraja je nekad bila siromaška, sastavljena od domaćeh stvari. Mene su, recimo, najdraže kapuz, kobasice i palenta kompirica, ha, ha, pojasnio je Bezjak.

Bakarani su, pak, stigli sa svoj poznatim trisom – bakarskom vodicom, baškotom i Bakarskom tortom. Ali i zanimljivom – Bakarskom maneštrom, koja sadrži jačmik, leću, ali i mrkač i lignje.

Grobnički slanoled

Svaka od JLS-a se predstavila s nečim specifičnim pa je tu bilo čak i magarećeg mlijeka s farme magaraca OPG Suzi Šmriki, te već poznatih kostrenskih delicija i likera od drenjula.

A onaj sladoled ili slanoled s početka teksta? Riječ je o sladoledu od grobničkog sira. Nije šala, već doista sjajan spoj koji može funkcionirati u bilo kojoj gastro ponudi.

U suradnji s TZO Jelenje, ovu finu delikatesu od domaćeg mlijeka, slatkog vrhnja i grobničkog sira, predstavio je slastičar Tomaž Maglica.

– Palenta i grobnički sir su ono naše, autohtono, i to smo gledali predstaviti. Tako da smo krenuli malo eksperimentirati i napravili jedan slani gourmet sladoled od grobničkog sira s idejom da zadrži sav njegov prepoznatljiv okus.

Uz to smo radili i kekse od muke iz Martinovega sela. Inače, sladoled se može jesti sam, ali u gastronomiji vrlo dobro može pratiti i neka jela, poput rižota ili komad dobrog stakea jer njegova kremoznost i slanoća jednostavno uz to jako dobro pašu, pojasnio je Maglica.

Što reći nego, uz vrhunsku namirnicu, kvarnerska gastronomija gostu nudi i zbilja veliku dozu kreativnosti na pijatu.