Svjetska banka nedavno je objavila rezultate istraživanja rizika stanovanja u zgradama u Središnjoj Europi, na Balkanu i u Središnjoj Aziji, s tim da su u Hrvatskoj rizike istražili u ranije potresom pogođenom Zagrebu i u Rijeci.

U dokumentu koji se referirao i na podrhtavanja te štete u metropoli iz ožujka prošle godine stoji da u zgradama opisanima kao »top dva visokorizična tipa zgrada« stanuje 280.000 Zagrepčana ili 35 posto ukupnog stanovništva.

U Rijeci pak u takvim zgradama, prema podacima Svjetske banke, živi 38.000 ljudi ili 32 posto građana. Ukupno gledajući, u zgradama građenima do 2000. godine živi 418.080 ljudi ili 52 posto stanovništva Zagreba te 64.260 ljudi ili 54 posto populacije Rijeke.

Kriva procjena

Istraživanje Svjetske banke iz studenog otkriva kako su dvije najveće slabosti stambenih zgrada u Zagrebu i Rijeci stupanj armiranosti betona nosive konstrukcije i otpornost nearmiranih dijelova tih zgrada.

To, navodno, uzrokuje 83 posto šteta na zgradama u Zagrebu te 81 posto u Rijeci. Osim toga, Svjetska banka upozorava na to da bi u slučaju razornog potresa u idućih 50 godina Zagreb moglo napustiti 77 posto stanovnika, a Rijeku čak 82 posto njezinih žitelja.

Je li baš tako crno i trusno?

Prof. dr. Željko Arbanas, predstojnik Katedre za geotehniku Građevinskog falulteta u Rijeci, ne slaže se s nalazima Svjetske banke, barem što se Rijeke tiče. I to je dovoljan podatak da odahnemo, ali ipak ćemo ga saslušati do kraja.

– Potpuno je krivo procijenjeno je da su samo zgrade građene nakon 2000. godine sigurne. To je pogrešan podatak i nije jasno temeljem čega je 2000. godina odabrana kao ona nakon koje se građevine grade kao sigurne od potresa.

Građevine u Rijeci, a i u Hrvatskoj, grade se u skladu sa zahtjevima potresne otpornosti još od druge polovice 60-ih godina prošlog stoljeća, nakon potresa u Skopju 1963. i Banjoj Luci 1969. godine.

Ako se sagleda da su stambena naselja Gornja i Donja Vežica, Krimeja, Trsat, Kozala, Škurinje, Krnjevo, Kantrida i druga uglavnom građena od kraja 60-ih, moglo bi se reći da je velik broj građevina građen u skladu s potresnim propisima, iako, doduše, prema onima koji su vrijedili tada.

Treba naglasiti da je nekadašnja Općina Rijeka kao jedina u Republici Hrvatskoj i jedna od rijetkih u tadašnjoj Jugoslaviji posjedovala dokument Mikroseizmička rajonizacija Općine Rijeka, izrađen još 1971. i 1972. godine, koji je određivao seizmičnost pojedinih dijelova tadašnje Općine Rijeke.

To mikroseizmičko zoniranje rađeno je prema tada poznatim svjetskim znanstvenim metodama, što je još jedan dokaz da je gradnja u Rijeci itekako vodila računa o seizmičkim uvjetima gradnje.

Dakle, građevine u gradu Rijeci nisu tako slabe i mogu podnijeti znatna seizmička opterećenja. Jasno je da su starije zgrade manje otporne, ali to ne znači da bi sve bile srušene u potresu magnitude slične potresu u Petrinji, kaže nam prof. dr. Arbanas.

Ističe da Rijeka ima dugu povijest seizmologije te da je prva seizmološka stanica osnovana u Rijeci 1901. godine, kao druga u Hrvatskoj, nakon Pule, i zabilježila je, primjerice, i velik pokupski potres iz 1909. godine na istom rasjedu kao i petrinjski potres.

– U tom smislu Rijeka bi trebala na svom području posjedovati veći broj seizmografa i akcelerografa koji bi omogućili bolje poznavanje utjecaja seizmičke aktivnosti u pojedinim dijelovima Rijeke i okolice, kao seizmički vrlo aktivnog područja Hrvatske, što bi sigurno utjecalo na buduću sigurniju gradnju u cijeloj Hrvatskoj, preporučuje prof. dr. Arbanas, inače čovjek i od katedre, ali i od struke, s terena.

Eurokod 8

On ističe da su podaci o potresnoj osjetljivosti grada Rijeke i o tome koliko je grad Rijeka spreman na potencijalnu situaciju razornog potresa u većem dijelu su dobro prezentirani i u skladu su sa saznanjima o potresnoj osjetljivosti grada Rijeke, iako su podaci prikazani u svjetlu starijih propisa o gradnji u potresno osjetljivim zonama.

– Noviji propisi o seizmičkoj gradnji povezani su s konstrukcijskim Eurokodovima ili bolje rečeno Eurokodom 8 (Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija), obavezujućim pravilnikom koji određuje projektiranje i gradnju u seizmičkim područjima u cijeloj Europskoj Uniji, pa tako i u Republici Hrvatskoj.

Eurokod 8 povezan je na Karte potresnih područja u Republici Hrvatskoj koje iskazuju očekivane iznose maksimalnih horizontalnih ubrzanja tla za povratna područja od 95 i 475 godina izraženih u jedinicama gravitacijskog ubrzanja (odnosno, u odnosu na vrijednost ubrzanja gravitacije), a ne na moguće intenzitete (prema MCS ili EMS ljestvici) ili magnitude (prema Richteru).

Međutim, to ne ukazuje na neke razlike u magnitudi mogućeg očekivanog potresa na području Rijeke. Opet naglašavam da je vrijeme pojave potresa nemoguće odrediti. Potres je slučajan događaj; uglavnom su poznati rasjedi duž kojih se mogu dogoditi, ali točno gdje će biti epicentar i na kojoj dubini te kada će se dogoditi i kojim intenzitetom (magnitudom), to nije nikako moguće predvidjeti.

Moguće je samo procijeniti vjerojatnost pojave potresa određene magnitude na određenom području i u određenom vremenskom periodu i to je ono što se naziva seizmičkim hazardom i o čemu govore karte potresnih područja na temelju kojih se projektiraju vrijednosti seizmički otporne građevine.

Iako se i na području Rijeke osjetio petrinjski potres, mogući jači potresi u Rijeci nisu ni na koji način povezani sa sadašnjom pojačanom seizmičkom aktivnosti duž Pokupskog rasjeda, kaže nam prof. dr. Arbanas.

Prof. dr. Davor Grandić, šef katedre za nosive konstrukcije na Građevinskom fakultetu u Rijeci dijeli mišljenje kolege prof. dr. Arbanasa i ističe da, osvrćući se na nedavno vijećničko pitanje na Gradskom vijeću Rijeke i pisani odgovor gradonačelnika Vojka Obersnela, Grad Rijeka ima važeću procjenu ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća iz 2010. godine od kojih je jedno poglavlje i procjena ugroženosti od potresa u kojoj su dane samo kvalitativne posljedice potresa na području grada Rijeke za katastrofalni potres (više ili jednako VIII MCS), jaki potres (VI – VII MCS) i slab do srednje jaki potres (­VI MCS).

Županijski dokument

– Najnoviji dokument procjene rizika od velikih nesreća na području PGŽ-a koji vrijedi i za područje grada Rijeke donijela je Županijska skupština PGŽ-a 2018. godine čiji je sastavni dio i procjena rizika od potresa.

U tom dokumentu podjela objekata prema kategoriji gradnje napravljena je, u nedostatku točnijih podataka, na temelju godine izgradnje. Ovakva podjela, naravno nije točna, no u dokumentu je naglašeno da u trenutku izrade nisu raspoloživi adekvatni ulazni podaci za detaljan proračun posljedica potresa, pa tako i to da »Ne postoji katastar građevina prema tipu gradnje u odnosu na otpornost na potrese, stoga su i rezultati dobiveni trenutačno raspoloživim ulaznim podacima aprokismativni.

U svrhu točnijih rezultata i procjena rizika potrebno je da sve jedinice lokalne samouprave na prostoru Primorsko-goranske županije izrade posebne studije koje bi sadržavale katastar građevina« – kaže dr. Grandić.

Ističe da se u dokumentu Svjetske banke analiziraju samo zgrade zajedničkog stanovanja izgrađene prije 2000. godine te se sve zgrade koje su u tom razdoblju izgrađene kao zgrade od nearmiranog zida i zgrade s armiranobetonskom okvirnom konstrukcijom svrstane su u kategoriju zgrada velikog rizika i da je iz tih podataka dana procjena ugroženosti stanovništva grada Rijeke.

– Nijedan od navedenih dokumenata ne obuhvaća analizu rasprostranjenosti i broja pojedinog tipa građevina niti proračun oštetljivosti pojedinih građevina ili pojedinih tipova građevina na djelovanje potresa.

Bez takve detaljne procjene stanja građevina te njihove rasprostranjenosti u prostoru, nemoguće je dati točniju procjenu potresnog rizika na području grada Rijeke.

Smatramo da je za takvu analizu nužno uključiti i akademsku zajednicu, odnosno stručnjake konstruktore s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, koji su stručni u procjeni oštetljivosti građevina i voljni uključiti se u izradu procjene rizika od potresa – smatra prof. dr. Grandić.

Sustav civilne zaštite aktivno se priprema za potencijalnu situaciju razornog potresa

Kad je riječ o spremnosti grada Rijeke na potencijalnu situaciju razornog potresa, gradonačelnik Vojko Obersnel je u odgovoru na vijećničko pitanje istaknuo kako nitko na svijetu ne može reći da je potpuno spreman za potres.

– Ono što se može reći jest da se sustav civilne zaštite na području grada Rijeke aktivno priprema za potencijalnu situaciju razornog potresa na području grada Rijeke.

Uostalom, kod posljednjeg razornog potresa na području Sisačko-moslavačke županije, ljudstvo i oprema s područja grada Rijeke imali su, i još uvijek imaju, važnu ulogu u saniranju i ublažavanju posljedica potresa.

I Javna vatrogasna postrojba grada Rijeke ima posebno educirani tim, odnosno u sklopu postrojbe 22 vatrogasca vrhunski su obučena za spašavanje iz ruševina, za što je dio edukacije proveden i u inozemstvu.

Također, Grad Rijeka sufinancira programsku djelatnost Hrvatske gorske službe spašavanja, koja čini dio sustava civilne zaštite i u slučaju potresa s 200.000,00 kuna godišnje te HGSS djeluje u prostoru u vlasništvu Grada Rijeke.

Jednako tako, u tijeku je i projekt kojim bi JVP grada Rijeke u svom sastavu imao i potražnog psa, a niz godina sufinanciran je i rad, odnosno program Hrvatske udruge za obuku potražnih pasa, kaže Obersnel.

Ističe da Grad Rijeka ima važeću Procjenu ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća iz 2010. godine od kojih je jedno poglavlje i procjena ugroženosti od potresa.

– Što se tiče opreme potrebne za spašavanje iz ruševina, ona se periodično nabavlja, sukladno proračunskim sredstvima. Svakako bi bilo bolje da je ima više i da je u što novijem i boljem stanju, ali to iziskuje i izuzetno velika novčana izdvajanja, kazao je između ostaloga Obersnel.

Pojedinu opremu kao što je, primjerice, građevinska mehanizacija nepotrebno je nabavljati jer je posjeduju pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite, napominje gradonačelnik i dodaje da, što se tiče zaliha, Grad Rijeka ne posjeduje svoja skladišta hrane.

U slučaju potresa hrana bi se nabavljala iz trgovačkih centara na području grada Rijeke i okolice, sukladno Planu zaštite i spašavanja te kapacitetima trgovačkih centara.

Održavanje sustava civilne zaštite izuzetno je složena i skupa aktivnost za koju je s državne razine proklamirana težnja prema samodostatnosti svake jedinice lokalne samouprave u svakoj ugrozi, što je potpuno nerealno.

Mislimo da je dosad zanemarivano povezivanje sustava civilne zaštite na lokalnoj, područnoj i državnoj razini od ključne važnosti, smatra riječki gradonačelnik.