Svečana akademija

Filipović: Bitka za Rijeku vratila je gradu najveće bogatstvo – slobodu

Damir Cupać

Snimio Vedran KARUZA

Snimio Vedran KARUZA

Rijeka, nakon što su je mnogi svojatali, prisvajali i dijelili, oslobođena i ujedinjena, vraća se u okrilje hrvatske domovine, kao i dijelovi priobalne Hrvatske koje su upravo ti lažni domoljubi prodali Italiji, kazao je Filipović



RIJEKA – Antifašizam je vrijednost koja se bezuvjetno brani. Naša djeca i unuci moraju znati koje su vrijednosti antifašizma, moraju poznavati povijesne činjenice i povijest stvaranja naše zemlje, Domovinski rat koji nas je zadesio kao tek stvorenu državu.


Antifašizam danas je borba protiv svakog oblika netrpeljivosti ili nasilja, borba protiv diskriminacije po vjeri, spolu, rasi, naciji, prema spolnoj orijentaciji ili drugačijim pogledima na svijet.





Antifašizam je odlučna i čvrsta obrana prava na jednakost u različitosti, poričio je riječki gradonačelnik Marko Filipović na Svečanoj akademiji koja je održana u Guvernerovoj palači u povodu 77. obljetnice oslobođenja Rijeke od fašizma. Podsjetio da su 3. maja 1945. godine, prije 77 godina, Sušak i Rijeka postali su jedan grad.


– I zato je 3. maj dan kada slavimo pobjedu nad ideologijama, slavimo slobodu i jedinstvo. Danas odajemo počast borbi kojoj dugujemo mnogo, a odužit se možemo jedino ako je nastavimo. Tog 3. svibnja 1945. godine, iz Rijeke se pod snažnim napadima partizanskih jedinica narodnooslobodilačke vojske povukla njemačka okupatorska vojska.



U završnim operacijama za oslobođenje Jugoslavije, Četvrta jugoslavenska armija je, prodirući iz Dalmacije i južne Like, u ožujku i travnju 1945. godine razbila njemački 15. brdski korpus, oslobodila čitavu Liku s primorjem, dio Gorskog kotara i otoke Pag i Rab.


U rano jutro 20. travnja započinju borbe za Sušak. Nakon cjelodnevnih borbi ne uspijevaju ostvariti u potpunosti cilj zbog jake topničke vatre njemačkog topništva sa Sv. Ane i Sv. Katarine. I tada se dešava odlučujući preokret.


Foto galerija: Svečana akademija povodom Dana oslobođenja Rijeke Foto: Vedran Karuza


Pod okriljem mraka i vremenskih neprilika, manje grupice boraca napadaju topničke bitnice na Sv. Ani, što kod ostalih njemačkih posada izaziva paniku. Nakon žestokih uličnih borbi oko 14 sati izbijaju na Rječinu gdje su Nijemci za sobom porušili sve mostove.


Povlačeći se iz Rijeke, okupator je razarao zgrade u Rijeci, a potpuno su uništili obalu i riječku luku. Rijeka je pretrpjela ogromne ljudske i materijalne gubitke, a velik dio grada bio je sravnjen sa zemljom, podsjetio je gradonačelnik Filipović.


Foto galerija: Položeni vijenci za Dan oslobođenja Rijeke Foto: Vedran Karuza


Naglasio je da je bitka za Rijeku vratila gradu najveće bogatstvo – slobodu.


– Pobjedom je izbrisana umjetno stvorena granica na Rječini. Rijeka, nakon što su je mnogi svojatali, prisvajali i dijelili, oslobođena i ujedinjena, vraća se u okrilje hrvatske domovine, kao i dijelovi priobalne Hrvatske koje su upravo ti lažni domoljubi prodali Italiji.


I dok su talijanski iredentisti po danu na fasadama preostalih nesrušenih zgrada ispisivali parole “vinceremo”, pobijedit ćemo, riječki ilegalci, mladi, pa gotovo djeca, hrabri i domoljubni iste su noći ispisivali “vederemo”, vidjet ćemo.


Tako su Rijeka i Sušak postali jedan grad, poručio je gradonačelnik Rijeke. Dodao je da o ljudskim gubicima danas trajno svjedoče Spomen-kosturnica na starom groblju Gornja Drenova, Partizansko groblje na groblju Kozala, Spomen-kosturnica na groblju Trsat te da je Rijeka pokazala humanost jer su i poginuli okupatorski vojnici sahranjeni na primjeren način.


No pasaran

Predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Rijeke Dragutin Rađenović poručio je da je kamanje oko Rijeke natopljeno krvlju 2800 Dalmatinaca koji su poginuli oslobađajući grad.


– Primorci i Gorani koji su bili u 13. diviziji čuvali su im bok. I zato uvijek treba podsjećati da je današnja Hrvatska utemeljena na odlukama ZAVNOH-a. Branitelji su te vrijednosti uspješno obranili u Domovinskom ratu. I zato se moramo pitati što se to nedavno dogodilo u Splitu, zašto HOS obilježava 10. travanj, zašto se nose crne košulje, zašto se koristi rimski pozdrav, zašto kod njih hrvatska šahovnica počinje s bijelim poljem… Mogu im samo reći No pasaran i Smrt fašizmu – sloboda narodu, kazao je Rađenović.


– Sjećamo se i svih onih generacija koje su izborivši slobodu, čuvajući je, nastavili graditi poslijeratnu razrušenu Rijeku. Na to ih je pozvao i maršal Tito, koji je nekoliko godina nakon oslobođenja, upravo na otvorenju ponovno izgrađenoga mosta preko Rječine, rekao:


“Na ovom historijskom mjestu, zbrisana je za vjekove granica koje je tu umjetno bila postavljena. Budite jedinstveni, živite u bratstvu, slozi i ljubavi, jer to je zalog za naš bolji i sretniji život.”


Danas, 70-ak godina nakon toga, i dalje imamo problem – borbu s nacifašističkim ideologijama. Mislim da smo svi i previše svjesni da danas nitko više ne može reći da se takav razvoj događaja ne može ili neće dogoditi… i nažalost, dogodio se.


Nedaleko od nas, u Ukrajini, u 21. stoljeću bjesni zvjerski rat koji je bacio svijet 80 godina unazad. Na lokalnoj razini, i dalje se razbacujemo ustašama i partizanima, dvojimo hoćemo li nešto pripisati dobru ili zlu, zločinu ili slučajnosti trenutka, ne volimo – ili ne želimo – s velikim ponosom isticati da je antifašizam spasio Europu, upozorio je gradonačelnik Filipović.


On ne dvoji da je Rijeku obranio antifažizam i stvorio od nje moderan, suvremen grad, koji je i te kako poznat i priznat ne samo unutar Hrvatske, već i u Europi.


– U 2020. godini Rijeka je bila Europska prijestolnica kulture, ove 2022. godine Rijeka je Europski grad sporta. Uvijek posebna, multikulturalna, slobodna, otvorena svima, širokih ruku prima svakoga u svoje okrilje, ovdje se svi osjećaju kao doma.


I zato, budimo ponosni na naš grad i na sve one koji su Rijeku učinili takvom. Zahvaljujem svim borcima i antifašistima na svemu što su za nas učinili, a posebice onima koji su u tim borbama položili i svoje živote, zaključio je riječki gradonačelnik Marko Filipović.