Među članovima Gospodarskog vijeća koji odlučuju su neki od najvažnijih riječkih gospodarstvenika, odnosno predstavnici najvećih tvrtki i onih s najvećim prihodima. Uz pravog predsjednika HGK tvrtke se mogu povezati i zajedno raditi na konkretnim projektima i možda čak vratiti Rijeku i regiju na staru slavu
RIJEKA Ako ne bude još iznenađenja, Županijska gospodarska komora dobit će na današnjoj sjednici novoga predsjednika. Kandidati su Vidoje Vujić, Franjo Butorac, Ratko Baretić i Dražen Kostelac – to su ljudi koji su u uži izbor ušli prošloga tjedna nakon što su se predstavili Gospodarskom vijeću i potom dobili verifikaciju od šefa HGK Nadana Vidoševića, koji je mudro odlučio dati podršku svima i prepustiti riječke dileme riječkoj bazi.
Među članovima Gospodarskog vijeća koji odlučuju su neki od najvažnijih riječkih gospodarstvenika, odnosno predstavnici najvećih tvrtki i onih s najvećim prihodima. Svi se slažu da je u vrijeme dva mandata Vinka Mičetića, koji je stekao uvjete za mirovinu, Županijska komora igrala premalo aktivnu ulogu, premalo koordinirala rad privrednika i općenito previše se držala forme (edukacije, držanja seminara i slično), a premalo igrala integrativnu ulogu u lokalnoj zajednici i gospodarstvu.
Na javni poziv u prvom krugu javilo se čak devet kandidata, a sada su u konkurenciji ostali jaki igrači – bivši župan i jak SDP-ov kadar Vidoje Vujić; dugogodišnji društveno-politički, ali i gospodarski djelatnik, pa i bivši direktnor Novog lista Franjo Butorac koji je danas u PGS-u; potom »rafinerac« Ratko Baretić koji vodi nabavu u mješovitoj hrvatsko-talijanskoj tvrtki Inagip u Zagrebu; te najmlađi kandidat Dražen Kostelac, doktorant na Tehničkom fakultetu, bivši šef ureda za projektno upravljanje JGL-a, a danas konzultant u hrvatsko-nizozemskoj tvrtki za superjahting.
Svi se oni nadaju da imaju šanse voditi Županijsku komoru, što je prestižna, a i dobro plaćena funkcija koja uvelike može pomoći oživljavanju gospodarstva u regiji. Uz pravog predsjednika, tvrtke se mogu povezati i zajedno raditi na konkretnim projektima i možda čak vratiti Rijeku i regiju na staru slavu.
RATKO BARETIĆ: Poznajem mnoge u politici i gospodarstvu
– Komora naravno treba djelovati po zakonu, i jasno je što to danas znači kad je, primjerice, o financiranju riječ. No, mora i aktivno sudjelovati u gospodarskom životu, vidim je stoga kao lidera, kao vodeću i povezujuću snagu u privredi ove regije koja ima fantastične perspektive. Smatram da Komoru treba prvo interno ojačati, modernizirati je, ali s druge strane i staviti u novi kontekst EU, otvoriti se maksimalno prema novom velikom tržištu, jer to je sada naša realnost. Gospodarski subjekti moraju se bolje povezati, i u Komori bih sebe i instituciju pozicionirao kao faktor integracije, bez obzira na politiku ili bilo kakve druge interese. To znači i nedjeljivu suradnju s lokalnim vlastima, jer uprava i gospodarstvo čine jednu cjelinu. Osobno nemam nikakvih repova ni sporova, a poznajem mnoge i u politici i u gospodarstvu, te sam siguran da mogu povezivati. Ovo je mjesto za profesionalni rad, ne neki usputni posao, već ozbiljan zadatak kojem se čovjek mora u potpunosti posvetiti, kaže Baretić.
Po njemu, tvrtke moraju znati da imaju i korist od plaćanja članarine, koja ionako nije previsoka, a na pitanje je li istina da kao »rafinerac« slovi kao Linićev čovjek u ovoj utrci, kaže: Laskalo bi mi da je tako, dugo se poznajemo, ali nisam vodio takve razgovore.
FRANJO BUTORAC: Ako išta znam, znam okupljati ljude
– Jedan čovjek ne može sam puno mijenjati, treba elementarno poštivati instituciju, ali upravo zato je moja ideja redefiniranje odnosa Komore i članova Komore, koji bez dileme osjećaju određeno nezadovoljstvo sadašnjim stanjem. To nije pitanje članarine nego koristi koju tvrtke osjećaju od plaćanja te članarine. Stoga mislim da bi bilo dobro, recimo, da izvorni prihodi Komore porastu na način da Trgovački sudovi, koji su tu da sude, prepuste Komori posao registracije tvrtki, iz čega bi sigurno financiranje Komore poraslo. Komora je u svijetu vrlo važna institucija, a sad se često bavi sama sobom, i to na način čija je trasparentnost upitna. Po meni, Komora mora biti otvorena prema van, izravno pomoći povezivanju gospodarstvenika, zajedničkom nastupu na vanjskim tržištima. Ako Komora i ništa drugo ne učini nego omogući gospodarstvenicima da se nalaze i razgovaraju o razvoju, puno će učiniti. A ja ako išta znam, znam okupljati ljude – kaže Franjo Butorac.
Tvrdnje da nije podoban kandidat jer ne dolazi iz privrede, odbacuje: Vodio sam najrazličitije tvrtke, uglavnom u izdavaštvu, neka svatko pokuša 20 godina raditi na izdavanju knjiga i opstati, pa neka mi se onda javi. Butorac demantira i dobar odnos s Nadanom Vidoševićem: Povezali se jesmo u kampanji za predsjedničke izbore i tad je spomenuta mogućnost da se kandidiram, ali odluku ionako donosi Gospodarsko vijeće, zaključuje.
DRAŽEN KOSTELAC: Umrežavanje i jasni prioriteti najvažniji
– Aplicirao sam na javni poziv kao nestranački kandidat, s idejom implementacije projektnog sustava upravljanja, kojega sam specijalizirao na magisteriju u Austriji, proveo u JGL-u kojem sam radio i kojega sada nudim i Komori jer taj model smatram najefikasnijim. Proučavao sam i sustav funkcioniranja gospodarskih komora u Austriji i podržavam taj model u kojem komore suportiraju privredne subjekte i okupljaju na konkretnim projektima, kao što je bio primjer gradnje stadiona za EP u nogometu 2008. Vani i većina tvrtki ima centralni ured za upravljanje projektima, i to predlažem i za našu Komoru, jednostavno zato jer su tvrtke i ljudi koji su okupljeni na jednom projektu motiviraniji i da ga provedu. Ova sadašnja neumreženost nije dobra. Pritom me zapravo ne zanima je li lokalna zajednica obojena crveno, zeleno ili plavo – jedini način da se postigne razvoj jest zajednički rad na opću korist. Katalog investicija ne treba ostati popis pjesama po želji, nego stvarni vodič za razvoj. Umrežavanje i jasno određivanje prioriteta projekata je najvažnije za uspjeh. Zato Komoru ne vidim kao mjesto za uhljebljenje ili hladovinu, naprotiv. Uostalom, imam 45 godina i dosta sam mlađi od drugih kandidata, te sam zaista spreman raditi i uložiti energiju u taj projekt. Iza mene nisu ni SDP ni HDZ, znam da u tom smislu nisam favorit, ali sam proaktivna osoba. Moje šanse ovise o tome žele li članovi Gospodarskog vijeća stvarnu promjenu nabolje ili ipak ne, kaže Kostelac.
VIDOJE VUJIĆ: Iz Komore je i ušao u politiku
Vidoje Vujić nije jučer želio odgovoriti na naš upit o planu i programu, jer očito ne smatra potrebnim da javnost treba znati kako bi po trebalo voditi Komoru. Prošloga tjedna pred Gospodarskim vijećem imao je priliku najduže tumačiti svoj program. Javnosti je poznato da je bio obnašatelj dužnosti župana od kraja 2011. do kraja svibnja ove godine, ujedno je redoviti profesor u trajnom zvanju na fakultetu u Iki, a u Komori je proveo deset godina te se planira vratiti odakle je u politiku i ušao. Iako se tvrdi da nema podršku predsjednika Nadana Vidoševica, Vujić računa na podršku riječkih privrednika s kojima je svo ovo vrijeme surađivao.
Vujić je najprije bio član Poglavarstva PGŽ-a, a potom i podžupan te najbliži suradnik Zlatka Komadine, zadužen za gospodarstvo. Bio je i potpredsjednik SDP-a PGŽ do prije četiri godine, kad je ostao bez te funkcije na konvenciji. Nakon što je Komadina bio otišao za ministra u Vladu, dobio je nezahvalan zadatak da naslijedi i njega i kolegicu iz HNS-a Nadu Turina-Đurić, te je godinu i pol zapravo sam obnašao tri funkcije. Uvelike je promijenio način funkcioniranja Županije, okružio se svojim ljudima i odrekao Komadine, te stoga na lokalnim izborima nije postojala opcija da ostane u timu Komadinine. I kad su svi pomislili da se Vujić vraća na faks u Iku, ili umirovljuje, on se odlučio kandidirati za šefa Županijske komore – u prvom krugu dobio je najveći broj glasova i stoga sada slovi kao favorit.
