RIJEKA Stari san o autocesti između Rijeke i Trsta mogao bi se uskoro početi ostvarivati, iako nitko ne bi trebao gajiti iluzije da će nedostajući dio autoceste u Sloveniji biti završen u narednih pet godina.

Novost je da su u Sloveniji konačno počeli ozbiljnije pripremati projekt autoceste te postoji nekoliko mogućih koridora trase koja bi po jednoj varijanti išla od Ilirske Bistrice do Postojne i spoja na autocestu Kopar-Ljubljana ili bi po južnijoj varijanti trase završavala u Divači kod Kopra. Član Upravnog vijeća Instituta prometa i veza Ivan Dadić smatra kako se već sada može predvidjeti što će Slovenci izabrati. 

– Ne treba očekivati da će autocesta ići najkraćim putem od Rupe do Trsta.

Sigurno će biti odabrana trasa prema Postojni kako bi se stvorio jedan trokut autocesta s vrškom između Kopra i Ljubljane. Sve drugo ne bi bio primarni slovenski interes, a Slovenci su uvijek znali voditi računa o svojim interesima.

Za razliku od nas oni nisu srljali u gradnji autocesta, dok smo mi prerano izgradili autocestu od Rijeke do Rupe, koja je zasad prometno neopravdana i marginalna, ističe Dadić dodajući kako ni varijanta trase prema Postojni nije loša za hrvatske interese, jer spaja Hrvatsku prema Italiji i Austriji, te istovremeno ostvaruje direktnu vezu Rijeke s Trstom, Koprom i Ljubljanom. 

 Slovenski planovi cestogradnje mogli bi biti važni i za realizaciju projekta tzv. druge riječke obilaznice na tranzitnom koridoru od Permana do čvora Konj na Grobniku, gdje se također tek utvrđuje trasa. Izgradnja tih 20-tak kilometara autoceste svakako bi dobila puni prometni smisao u trenutku spajanja Rupe i Postojne autocestom, pa bi onda i realizaciju ovog projekta bilo uputno planirati paralelno sa izgradnjom u Sloveniji. 

 Predsjednik Uprave Autoceste Rijeka-Zagreb Miro Škrgatić smatra kako je najava gradnje autoceste u Sloveniji odlična vijest. 

– U interesu svih korisnika je da izgradnja ove dionice što prije dođe na red, naglašava Škrgatić dodajući kako se pod ingerencijom ARZ-a nalazi riječka obilaznica i autocesta Rupa-Rijeka, gdje promet kontinuirano raste, pa je ove godine povećan 14,4 posto u odnosu na prošlu godinu.

Nastavak autoceste u Rupi dugoročno bi morao donijeti i veću konkurentnost riječke luke, prvenstveno kad je riječ o razvoju tzv. morskih autocesta. Ravnatelj Lučke uprave Rijeka Bojan Hlača kaže kako je Rijeka zaobiđena na nekim ro-ro linijama iz Sredozemlja, jer za razliku od talijanskih i slovenskih luka ima problem strože granične procedure te nedostatak autoceste u zaleđu. 

 – Spajanjem autoceste prema Trstu riječka luka bi postala konkurentna u tom segmentu, pa bi se otvorila opcija snažnijeg razvoja ro-ro terminala u Bakru, kao i logističkih centara u zaleđu Rijeke, gdje bi s brodova dolazili šleperi, kamioni, prikolice i nastavljali putovanje dalje cestom.

Treba se samo nadati da će gradnja autoceste u Sloveniji biti što prije završena, zaključuje Hlača.