RIJEKA  U zadnje dvije godine Dječji dom »Ivana Brlić Mažuranić« stalno je i potpuno popunjen, štoviše popunjenost premašuje kapacitete doma na obje njegove lokacije. Tako je u Lovranu, gdje dom prima djecu od sedme godine do završetka školovanja – do 18. ili iznimno 21. godine. Isto je i u podružnici doma na Potoku u Rijeci, gdje dom skrbi o djeci od rođenja – jer neka djeca dolaze i iz rodilišta – pa do pred polazak u školu.

– Aktualni kapacitet Doma u Lovranu je 16 djece, no taj je kapacitet odavno premali: sada imamo 22 djece. U podružnici u Rijeci, gdje su smještena mala djeca, kapacitet je 17 djece. Sada imamo 18 djece i majku s djetetom. U PGŽ-u popriličan je problem smještajnih kapaciteta u domovima za djecu, posebno od kada se dom u Selcu transformirao, dom u Novom Vinodolskom zatvorio, a našem Domu u Lovranu kapacitet smanjen na skupinu od osmero djece, te kasnije zbog potreba povećan na 16. Od kada je počela pandemija, naš dom je neprestano popunjen iznad svojih kapaciteta. Zapravo, takva situacija traje i dulje – od kada su centri za socijalnu skrb počeli više i brže izdvajati djecu iz zlostavljajućih obitelji, kao npr. nakon slučaja ugrožavanja života djece na Pagu iz 2019. godine, objasnila je Suzana Mravinac, ravnateljica Dječjeg doma »Ivana Brlić Mažuranić«, jedinog takvog dječjeg doma u PGŽ-u.

Nedostaje odgojitelja

Na tragu povećanog broja djece u ovom domu, ravnateljicu pitamo prati li to povećanje i veći broj stručnih kadrova. Kaže da u podružnici na riječkom Potoku imaju dovoljno kadrova, no da u domu u Lovranu nedostaje odgojitelja, i da to rješavaju uskakanjem kolega, članova mobilnog i stručnog tima doma.

Samo u 2021. godini Dječji dom »Ivana Brlić Mažuranić« za obje je svoje lokacije imao 215 zahtjeva za smještaj djece iz cijele Hrvatske, a godinama prije primao je 50 do 60 zahtjeva godišnje.

Suzana Mravinac / Snimio S. DRECHSLER

– U iznimno teškim obiteljskim situacijama, kada je djetetu ugrožen život, dakle u hitnim situacijama, mi djecu moramo primiti. I primamo, pa bio naš dom u takvim trenucima prekapacitiran ili ne. Za sada to još uspijevamo, imamo krevete, organiziramo se, ali na obje lokacije našega doma sadašnja popunjenost je naš maksimum. Uglavnom smještamo djecu iz PGŽ-a, a u podružnici u Rijeci i iz Istre, ali zahtjevi dolaze iz cijele Hrvatske. Tijekom 2021. godine imali smo ukupno realizirano 80 smještaja djece, neka su djeca došla, neka otišla, a neka su u domu ostala, sumira Mravinac.

Spremni za udomiteljstvo

Prosječan boravak starije djece u Dječjem domu »Ivana Brlić Mažuranić« sada je par godina, dok djeca mlađa od sedam godina u domu ostaju do godinu dana ili čak nekoliko mjeseci dulje. Lani je iz ovog doma posvojeno dvoje djece, oboje mlađe od sedam godina, a u udomiteljskim obiteljima novi je dom dobilo osmero, većinom mlađe djece. Isto tako, 2021. godine u svoje biološke obitelji vratilo se ukupno 20 djece, desetero mlađih i desetero školaraca, dok je devetero djece preseljeno u neku drugu ustanovu radi osiguravanja adekvatnijeg oblika skrbi za njih.

Snimio S. DRECHSLER

– U našem domu trenutno niti jedno dijete nije spremno za postupak posvojenja, ali za dio djece su u tijeku sudski postupci lišavanja roditelja roditeljske skrbi. Dio djece vraća se roditeljima, a njihov povratak u obitelj znači da su njihovi roditelji doista puno toga promijenili nabolje. Većina naše djece spremna je za udomiteljstvo, ali ima i djece koja ne mogu otići u udomiteljstvo. Za dio djece se udomitelji nađu, i većinom je riječ o djeci predškolske dobi. U PGŽ-u, međutim, kao ni na razini cijele Hrvatske, nema dovoljno udomiteljskih obitelji, objasnila je Mravinac.

Snimio S. DRECHSLER