Katedra

"Progovori čez hartu - kratke štorije": 28 kratkih priča 7 autora na grobničkom govoru

Sanja Gašpert

Foto Milena Pađen Brnelić

Foto Milena Pađen Brnelić

Izazov pisanja na grobničkom govoru prihvatili su Eda Harbaš, Emina Dobrani Damjanović, Milena Pađen Brnelić, Sandra Karabaić, Sandra Polić Živković, Mirjana Vadlja i Ivo Bogović



GRAD GROBNIK “Progovori čez hartu – kratke štorije” nova je zbirka Katedre Čakavskog sabora Grobnišćine koja objedinjuje 28 kratkih priča na grobničkom govoru nastalih od sedmero autora.


Izazov pisanja na grobničkom govoru prihvatili su Eda Harbaš, Emina Dobrani Damjanović, Milena Pađen Brnelić, Sandra Karabaić, Sandra Polić Živković, Mirjana Vadlja i Ivo Bogović.


Različita životna i književna iskustva povezali su zajedničkim izazovom: ispričati suvremenu priču na grobničkom govoru. Priče su nastale tijekom jednoga kreativnog vikenda, na radionici koju je osmislila i vodila književnica Karmela Špoljarić, ujedno i urednica izdanja.




Iz zajedničkog rada nastale su priče o ljubavi, uspomenama, svakodnevici, bliskosti i svemu onome što čini život. Poticaji za pisanje bili su raznoliki – od grobničke poslovice i ljubavnog pisma nadahnutog čuvenim oproštajnim pismom Petra Zrinskog, do promišljanja o kući i domu te stihova Pabla Nerude.


Foto Milena Pađen Brnelić


Iz tih su susreta nastale priče o ljubavi, uspomenama, bliskosti, svakodnevici i svijetu oko nas, u kojem se našlo i mjesta za humor, ali i za tihe, intimne trenutke.


Predstavljanje ove zanimljive zbirke održano je u Galeriji suvremene umjetnosti Grobnik, u Kaštelu Grobnik. Na predstavljanju su govorili urednica Karmela Špoljarić, predsjednica Katedre Čakavskog sabora Grobnišćine Silvana Demark, tehnički urednik Ivo Bogović te autori zbirke.


Urednica Karmela Špoljarić rekla je kako je najveću vrijednost projekta prepoznala u tome da čakavština nije ostala zarobljena u rječnicima i sjećanjima, nego se pokazala kao živi jezik kojim je moguće govoriti o današnjem svijetu, suvremenim iskustvima i najintimnijim osjećajima.


Foto Milena Pađen Brnelić


Posebno je naglasila kako su priče, nakon što su bile jezično prilagođene grobničkom govoru, dobile dodatnu izražajnost. Predsjednica grobničke Katedre Silvana Demark podsjetila je kako Katedra ove godine predstavlja već četvrto izdanje, nastavljajući dugogodišnji rad na očuvanju i promicanju grobničkoga govora.


“Svako izdanje Katedre ima “dušu”, ima ljude koji ga vole i koji ga rado čitaju i njemu se godinama vraćaju. Kroz izuzetno plodnu prošlost baštinskog djelovanja, Katedra je uvijek nalazila načine prezentacije lokalnoga govora kao živog jezika koji je u svakodnevnoj upotrebi, na kojemu ljudi žale, vesele se, sukobljavaju i vole”, poručila je Demark.


Foto Milena Pađen Brnelić


Idejni začetnik projekta Ivo Bogović istaknuo je kako je želja bila stvoriti knjigu koju će čitatelji uzimati u ruke iz zadovoljstva, a ne samo zbog proučavanja zavičajnog govora.


Upravo je takav pristup omogućio sudionicima da kroz književno stvaralaštvo prikažu jezik koji su ponijeli iz obiteljskog okruženja.


“Posebnost ovog Katedrinog izdanja jest u tome što čakavštinu ne promatra isključivo kao predmet jezičnog istraživanja i očuvanja, već kao živ jezik književnog izražavanja, sposoban prenijeti najrazličitije teme – od obiteljskih uspomena i ljubavi do osobnih promišljanja i svakodnevnih iskustava”, rekao je Bogović.


Na predstavljanju su o svojim iskustvima govorile i autorice zbirke, otkrivajući koliko su različiti putovi kojima se zavičajni govor prenosi s generacije na generaciju.


Zbirka je objavljena u nakladi Katedre Čakavskog sabora Grobnišćine, uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Općine Čavle.