U slučaju nepoštivanja obveza, Uljaniku će se naplatiti kazna do 75 milijuna kuna, koliko je iznos korporativnog jamstva kojeg su Puljani predali, a država ima pravo i na odštetu. No, u slučaju Debeljaka i Brodosplita država je dozvolila čak i ovrhu vlastitog proračuna
Državne potpore
Štoviše, u idućim stavcima dodatno se specificira da država »ni u kojem slučaju« nema pravo na bilo kakvu dodatnu odštetu od DIV-a zbog »bilo kakve posljedične, posebne, slučajne ili neizravne štete, troškova, gubitka profita ili narušavanja ugleda«.
Još se jedan element osiguranja bitno razlikuje kod ova dva nova vlasnika brodogradilišta. Kad je prodavala splitski škver država je Tomislavu Debeljaku dozvolila da direktno, na temelju kupoprodajnog ugovora, može izravno provesti ovrhu ako država zakasni i jedan mjesec uplatiti novac na račun splitskog brodogradilišta. Tog ili sličnog stavka u objavljenom ugovoru s Uljanik grupu nema. Puljani u slučaju da država ne ispunjava svoje financijske obveze mogu jedino raskinuti ugovor, ali pritom svaka strana vraća primljeno, a Uljaniku je ostavljeno pravo da potom traže naknadu svoje pretrpljene štete.
Najvažniji dijelovi iz ovih dana objavljenog kupoprodajnog ugovora za »3. maj« već su poznati javnosti. Kao što je već poznato, država je u slučaju »3. maja« na svoj teret preuzela 847 milijuna kuna i taj će novac država, prema točno utvrđenoj dinamici za svaku od narednih pet godina, uplaćivati na račun »3. maja« i to u jednakim mjesečnim ratama. Prva rata od 139,9 milijuna kuna, koliko se država obvezala da će platiti do konca ove godine, prema ugovoru trebala bi stići u roku od 30 dana nakon što Uljanik grupa dostavi obavijest o upisu dionica na njegovo ime u središnjem depozitoriju SKDD-a, ali to do konca prošlog tjedna još uvijek nije bilo obavljeno. Uljanikov udio u troškovima restrukturiranja, kao što je poznato, iznosi 842 milijuna kuna, što je pravno sročeno na način da se »Kupac (Uljanik grupa op.a.) obvezuje da će Društvo (B.I.»3. maj«) vlastitim doprinosom sudjelovati u restrukturiranju sukladno iznosima, rokovima i namjeni ulaganja…«.
Oko važećeg Kolektivnog ugovora u »3. maju« u kupoprodajnom ugovoru navodi se (tek) da su u Uljaniku upoznati s tom činjenicom. Treba spomenuti kako postojeći trećemajski kolektivni ugovor kojim je, između ostalog, definiran iznos otpremina od 6.400 kuna po godini radnog staža, istječe koncem ove godine. Uljanik se, istina, obvezao da će plan zbrinjavanja viška radnika biti napravljen sukladno programu restrukturiranja, ali na temelju Zakona o radu koji, kao što je poznato, propisuje minimalne uvjete koje poslodavci moraju zadovoljiti. Jedina je »kočnica« da prije provođenja plana zbrinjavanja viška ljudi mora sklopiti Socijalni sporazum sa trećemajskim sindikatima.
EU »nadzornik«
Državnu potporu za restrukturiranje Uljanik se obvezao trošiti isključivo u skladu s odobrenim planom restrukturiranja, u protivnom, država ima pravo raskinuti ugovor. Osim što će trošenje namjenskih državnih potpora strogo kontrolirati i EU »nadzornik«, što je specifičnost riječkog slučaja u odnosu na druga dva brodogradilišta, Uljanik je također u obvezi dostavljati i izvješća Hrvatskoj brodogradnji-Jadranbrod, i to na mjesečnoj i godišnjoj razini, kao i polugodišnje planove troškova koja se pokrivaju iz sredstva državne potpore. U slučaju kašnjenja s podnošenjem izvješća, za svaki tjedan preko uglavljenog roka Uljanik grupa sankcionirat će se sa 50 tisuća kuna, a u slučaju da je to duže od dva tjedna, država ima pravo raskinuti ugovor.
Puljanima je zabranjeno da u ovom razdoblju, a najduže do 30. lipnja 2018. godine, slobodno raspolažu s većinskim paketom dionica »3. maja« (50 posto plus jedna dionica). Ostavljena je, doduše, mogućnost u ugovoru da se ova zabrana eventualne prodaje trećemajskih dionica ukine i ranije, ako se za to ukaže potreba, ali o tome Vlada RH mora donijeti posebnu odluku. S južne strane Jadrana, Debeljak slobodnije raspolaže svojim većinskim paketom u Brodosplitu. U slučaju prodaje mora, doduše, pribaviti prethodnu suglasnost Vlade, ali koja njegov zahtjev ne smije bezrazložno odbiti.
Pozitiva ili povrat
Ugovorom se precizira i održivost poslovanja koju bi »3. maj« trebao dostići tijekom ovog razdoblja restrukturiranja. Pod tim se smatra da broj zaposlenih na »lokaciji Rijeka« ne smije pasti ispod 1.100, a definiran je i minimalan broj ostvarenih efektivnih sati rada koji se penju po svakoj godini i za 2017., primjerice, iznose 1,1 milijun sati.
Kada se to usporedi sa efektivnim satima koje su trećemajci dosad »trošili« na gradnju jednog broda, ovaj planirani minimum na kraju 2017. godine, prema dostupnim saznanjima, uvjetuje najmanje dva ili tri broda godišnje na trećemajskim navozima s obzirom na tipove novogradnji koji su predviđeni programom restrukturiranja. Iz kriterija održivosti poslovanja vidljivo je da bi »3. maj« u 2016. godini već morao pozitivno poslovati. U slučaju da nadležno tijelo ocjeni kako nije postignuta održivost »3. maju« može se naložiti povrat svih primljenih državnih potpora što bi u tom slučaju značilo njegovu likvidaciju.
