Svjetski dan srca

Akcija smanjenja unosa soli. Hospitalizirani u riječkoj bolnici danas jedu mediteranski obrok

Sanja Gašpert

Uz obrok pacijenti će dobiti i posebne edukativne kartice o kardiovaskularnim bolestima i prevenciji / Foto KBC RIJEKA

Uz obrok pacijenti će dobiti i posebne edukativne kartice o kardiovaskularnim bolestima i prevenciji / Foto KBC RIJEKA

Riječ je o preporučenom načinu prehrane pri prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Poseban naglasak je na promociji zdravih i potpuno prirodnih mediteranskih začina kao dodatka jelu koji može doprinijeti prilagodbi usvajanja navike manjeg unosa kuhinjske soli, s obzirom na to da je ona jedan od vodećih uzroka visokog krvnog tlaka



RIJEKA – Svjetski dan srca, koji se obilježava 29. rujna, prilika je za podizanje svijesti o opasnosti bolesti srca koje su često prisutne dulje vrijeme prije pojave simptoma i koje se velikim dijelom mogu prevenirati. Uz aktivnosti Hrvatskog kardiološkog društva na nacionalnoj razini, Klinički bolnički centar Rijeka ove godine provodi akciju usmjerenu smanjenju unosa soli u prehrani, s obzirom na to da je sol jedan od vodećih uzroka visokog krvnog tlaka, a on u središtu rizika za razvoj bolesti srca i krvnih žila.


Javnozdravstveni problem


Usprkos napretku struke i uvođenju modernih metoda liječenja praktički u svim segmentima kardiologije, kardiovaskularne bolesti ostale su vodeći uzrok smrtnosti i obolijevanja u svijetu. One predstavljaju veliki javnozdravstveni problem, najčešći su uzrok smrti u Europi, a statistički podaci pokazuju kako su odgovorne za 2,2 milijuna smrti u žena te 1,9 milijuna smrti u muškaraca, odnosno 47 posto svih smrti kod žena te 39 posto kod muškaraca. Suprotno često uvriježenom mišljenju kako žene pretežno umiru od zloćudnih bolesti, po dostupnim znanstvenim podacima svaka druga žena umire od bolesti srca i krvnih žila, a svaka sedma od karcinoma dojke. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, kardiovaskularni problemi su u Republici Hrvatskoj vodeća skupina bolesti kao razlog prijema u bolnicu te predstavljaju veliko financijsko opterećenje za zdravstveni sustav i društvo u cjelini.


Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da čak 1,28 milijardi ljudi diljem svijeta ima arterijsku hipertenziju ili stanje povišenog krvnog tlaka, odnosno riječ je o svakom četvrtom muškarcu i svakoj petoj ženi. Također, procjenjuje se da je nepravilna prehrana odgovorna za oko 50 posto slučajeva arterijske hipertenzije, a u ovom je segmentu neprimjereno visok unos kuhinjske soli svakako na prvom mjestu. Promjene u načinu života mogu biti vrlo korisne za kontroliranje visokog krvnog tlaka, a posebno smanjeno konzumiranje soli, uravnotežena prehrana i korekcija tjelesne težine.


Važnost prevencije




Po opsegu struka muške populacije Republika Hrvatska je neslavni prvak Europe.


– S obzirom na to da u narednom razdoblju nije realno očekivati nove velike tehnološke iskorake unutar kardiologije koja je u Hrvatskoj po svim vjerodostojnim pokazateljima na iznimno visokoj razini, ključna uloga u nadolazećem periodu je maksimalno smanjenje kardiovaskularnih rizičnih čimbenika. Promocija zdravih životnih navika s ciljem sprečavanja povišenog krvnog tlaka jedan je od ključnih elemenata prevencije kardiovaskularnih bolesti i važna zadaća svih zdravstvenih djelatnika, izjavio je ravnatelj KBC-a Rijeka prof. dr. Alen Ružić povodom Dana srca, dodajući kako u navedenim naporima ključnu ulogu ima predan, dugotrajan i sustavan rad, koji uz koordinaciju Hrvatskog kardiološkog društva trebaju provoditi i svi drugi stručnjaci u sustavu zdravstva.


Na neke se čimbenike može utjecati

 


Čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti mogu se podijeliti na one na koje se može utjecati i na one na koje se ne može utjecati. Liječnici ističu kako su rizični čimbenici na koje se ne može utjecati dob i spol te pozitivna obiteljska anamneza, odnosno prisutnost kardiovaskularnih bolesti u članova uže obitelji, a oni čimbenici na koje se može utjecati su arterijska hipertenzija, hiperlipidemija ili povišene masnoće u krvi, pušenje, pretilost, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost i šećerna bolest.

– U navedenom smislu posebno zahvaljujemo liječnicima specijalistima obiteljske medicine koji u području prevencije i liječenja arterijske hipertenzije, kao i kardiovaskularnih bolesti u cjelini imaju visok stupanj ekspertize, iskustva i znanja te iznimno kvalitetnu suradnju s KBC-om Rijeka, istaknuo je dr. Ružić. Napomenuo je kako prevencija i osobna skrb o vlastitom zdravlju te pravodobno javljanje liječniku nemaju alternativu u daljnjem smanjenju kardiovaskularnog pobola, smrtnosti i invaliditeta.


– Kada se navedene komplikacije dogode obično je već kasno. Zato pozivamo svaku osobu da u današnjem užurbanom i stresnom životu pronađe malo vremena da u fokus stavi svoje zdravlje, malim trudom osigura vlastitu dobrobit, dobro osjećanje i dugovječnost, zaključio je dr. Ružić, inače i sam po struci internist – kardiolog.


Mediteranski meni


Pomoćnica ravnatelja KBC-a Rijeka za sestrinstvo, Snježana Juričić, dipl. med. tehn., naglasila je ulogu medicinskih sestara.


– Medicinske sestre kao članovi zdravstvenog tima koje u bolničkim uvjetima brinu o prehrani bolesnika, mogu znatno utjecati kroz njihovu edukaciju o štetnim posljedicama prevelikog unosa soli tijekom hospitalizacije, kao i o mogućim zdravim zamjenama. Stoga smo se prigodom obilježavanja Svjetskog dana srca, u suradnji s nutricionistima u Bolničkoj kuhinji odlučili za Svjetski dan srca, 29. rujna izraditi posebne edukativne kartice te hospitaliziranim bolesnicima ponuditi pomno osmišljen mediteranski meni, kao preporučeni način prehrane pri prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Poseban naglasak dali smo na promociju zdravih i potpuno prirodnih mediteranskih začina kao dodatka jelu koji može doprinijeti prilagodbi usvajanja navike manjeg unosa kuhinjske soli, poručila je pomoćnica ravnatelja.