500 Riječana drži zmije: Vijest o pitonu koji je u Kanadi ubio dvoje djece nije prestrašila domaće zmijoljupce

Zbunjuje činjenica da je gmaz ubio dječake i na kraju ih ostavio. To pitoni – znam sigurno – ne rade, kaže Miodrag Milivojević, dugogodišnji vlasnik ZOO shopa iz Viškova, koji smatra da nikom ne prijeti opasnost

Vijest da je afrički piton dug više od četiri i pol metara u Kanadi prošlog tjedna na spavanju udavio dvojicu dječaka, dok su spavali u stanu najboljeg prijatelja, vrlo se brzo proširila svijetom. Pa i po Hrvatskoj – zahvaljujući elektroničkim te pisanim medijima. Iako se okolnosti ove tragedije još preispituju, ono što je došlo preko bare kao informacija stoji da se piton nakon bijega iz kaveza dućana kućnih ljubimaca, kojeg drži otac domaćina, najvjerojatnije kroz ventilacijski sustav spustio do sobe u kojoj su spavali dječaci – Noah (5) i Connor (7). Zmija se omotala oko njihovih tijela, stežući ih sve dok ih nije usmrtila. Dječaci su pronađeni ujutro mrtvi, a prijatelja kod kojeg su prespavali i koji je spavao u drugoj sobi, zmija nije napala. Neki stručnjaci kanadskim medijima izjavili su da ih gmaz nije usmrtio u samoobrani već je bio u lovu na hranu. 

   Miodrag Milivojević, dugogodišnji vlasnik ZOO shopa koji se nalazi na Viškovu i koji prodaje zmije, ovaj događaj uzima s dozom skepse. Pristigle informacije vrlo su šture, možda čak i netočne, a u zraku je ostalo dosta nejasnoća. 

  Što je istina

– Kada su u pitanju ovakve tragedije treba biti vrlo oprezan. To je škola iskustva: prije dvije godine na televiziji je bio prilog da je u Kini uhvaćena najveća zmija na svijetu te je sve bilo ilustrirano jednom fotografijom koju sam ja vidio prije 15 godina i to na internetu, veli nam Miodrag Milivojević. Dodajući da ono što ga kod ove tragedije zbunjuje jest činjenica što je gmaz ubio te na kraju svoj plijen ostavio. 

  U ZOO shopu Miodraga Milivojevića može se vidjeti indijskog mrežastog pitona (albino) koji doduše nije u prodaji zbog trenutno važećih propisa. A ista je situacija i s harisonovim pitonom iz Nove Gvineje, kojeg također posjeduje. No, zato su u prodaji kukuruzne odnosno mliječne zmije, a za njih treba izdvojiti 500 do 600 kuna. Kupnju prati i ispunjavanje određene dokumentacije, jer se ime vlasnika zmije uvodi u registar nadležnog ministarstva.

   – To pitoni – znam sigurno – ne rade. Piton napada samo kada je gladan, da bi svoj plijen na kraju i pojeo te napada u samoobrani. Piton od četiri i pol metara napada žrtvu koju može progutati (riječ je najčešće o glodavcima) i s kojima će lakše izaći što bi se reklo na kraj. Piton zna da bi ga veća žrtva mogla stajati života, poručuje nam dalje Milivojević. 

  – Nadalje, zmija o kojoj netko vodi brigu gotovo je nemoguće da bi otišla – kako se navodi – u lov. Pogotovo ne na čovjeka. Uz to nitko ništa nije čuo. Jedino što u ovom slučaju drži vodu, smatra dalje vlasnik ZOO shopa, jest onaj dio gdje se navodi da gmaz kroz ventilacijski sustav dolazi do druge sobe. Ove životinje imaju izrazitu sposobnost kretanja, nije im problem uzgmizati se po zidu, po staklu pa tako ni kroz ventilacijski sustav doći do neke druge prostorije, dodaje nam dalje Milivojević. 

  Nema afričkog pitona

U Hrvatskoj se mogu kupiti samo neotrovnice koje mogu narasti do metar i pol. Tako afričkog pitona ne nudi domaće legalno tržište. A ni one gmazove koji mogu narasti preko deset metara. Na svu sreću. Zmija nije zahtjevan ljubimac (lakše je imati nju nego psa), a naš sugovornik navodi da barem u Rijeci preko 500-tinjak osoba upravo je tu životinju odabralo za svojeg kućnog ljubimca. A bojazni nema: ako nekome i pobjegdje ovaj gmaz, on u našem ponedblju može preživjeti ljeto. Ali ne i zimu. S padom temeratura piton ugiba. 

    Zmije se uglavnom jedamput mjesečno hrane miševima, koji se mogu kupiti u »pet« dućanima po 40-tak kuna. Neki ih vlasnici čak i uzgajaju. Riječ je zapravo o idealnom ljubimcu za one koji nisu često kod kuće. Mogu živjeti sto godina, a ne trebaju cijepljenje. Znaju patiti od unutarnjih i vanjskih parazita te od nekih bolesti koje su uzrokovane neadekvatnim držanjem. Postoji samo nekoliko veterinara u Hrvatskoj koji su educirani za njihovo liječenje i to je jedan veliki problem s kojim se suočavaju vlasnici. Naš sugovornik ističe da zmija prepoznaje vasnika te je s njom moguće razviti određenu »komunikaciju«. 

Slab biznis

– Tržište zmijama nije neki biznis, ali se zato na ilegalan način još uvijek kod nas može nabaviti sve i svašta, a sve zbog nižih cijena. No oni koji nabavljaju mimo zakona kad-tad morat će za tu životinju podastrijeti papire. Nadalje, mislim da je interes za ovim životinjama trenutno vrlo malen. Stoga hrvatski uvoznici stvarno moraju imati dobar razlog da uvezu primjerice dvadesetak pitona, budući da je pitanje kome će ih oni na kraju i prodati. Samo u mojem dućanu upita za kupnju zmija nije bilo već više od dvije godine, iskren je Milivojević. 

    Teraristika nije za svakoga, zaključuje za kraj Milivojević, a oni koji se žele baviti time moraju biti stabilnog uma. Riječ je o životinji koja osjeća vibracije. Ako je njezin vlasnik stabilan i ona će se na taj način ponašati. Naposlijetku svatko tko ulazi u tu avanturu prethodno bi se morao dobro preispitati da li upravo ovu životinju želi za novog člana obitelji. Jer se hirovi skupo naplaćuju.