RIJEKA – “Rijeka u doba hrvatsko-ugarske nagodbe” naziv je dvodnevnog znanstvenog skupa koji je danas započeo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, a okupio je hrvatske i mađarske povjesničare i znanstvenike te je organiziran povodom 155. obljetnice. naglašavajući kako je Rijeka u tom vremenu ostvarila svoj najveći prosperitet prof. dr. Željko Bartulović istaknuo je da se gledajući povijesno još i danas vuku određeni repovi tumačenja te riječke povijesti.

– Zato je došlo do inicijative da svoje mišljenje daju stručnjaci, jer kako je riječ o pravnim aktima i pravnom statusu o tome će raspravljati pravni povjesničari, kazao je prof. dr. Bartulović.

Ujedno je najavio da će nakon održane konferencije biti objavljen i zbornik radova u izdanju riječkog Pravnog fakulteta i HAZU-a. Poželivši dobrodošlicu sudionicima znanstvenog skupa dekanica Pravnog fakulteta prof. dr. Vesna Crnić Grotić istaknula je da je zajednička povijest različitih naroda često izvor prijepora i nesporazuma, a znanstveni pristup ključ je borbe protiv takvih nesporazuma, jer se uključuju činjenice koje se stavljaju u povijesni kontekst. Zamjenica riječkog gradonačelnika Sandra Krpan podjsetila je je Rijeka stoljećima bila od interesa za mnoge velike sile te su se kroz povijest sklapali razni sporazumi o kojima je ovislila sudbina Rijeke. Kao povijesno posebno značajnim ocijenila je upravo hrvatsko-ugarski sporazum kojim je Rijeka došla u ruke Mađara.

– To je povijesni dokument kojim je Rijeka dodijeljena Mađarskoj pod neobičnim okolnostima, a taj čin u povijesti je poznat kao “riječka krpica”. Nadam se da će ovaj znanstveni skup donijeti podrobniji osvrt na gospodarske karakteristike koje su bile stvarnim razlogom interesa stranih sila za tadašnju Rijeku te prikazati njezin gospodarski život još od početka 18. stoljeća. Također vjerujem da će ovaj skup dati odgovor kako je za Peštu bilo moguće dobiti gotovo neposrednu vlast u stotinama kilometara udaljenom gradu, kao i razjasniti razloge zbog kojih je do toga došlo, kazala je Krpan.

Prema mišljenju mađarskog veleposlanika u Hrvatskoj Demcsáka CsabaIa jučer započeti skup dat će dugoročni učinak i služiti kao orjentir za budućnost. Uz riječki Pravni fakultet suorganizatori skupa su i Zavod za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci s Područnom jedinicom u Puli, Institut za poredbeno pravo i pravnu teoriju Pravnog fakulteta Sveučilišta u Szegedu, Odbor za pravne znanosti Mađarske Akademije Znanosti, Pravni fakultet Sveučilišta ELTE u Budimpešti, Centar za humanistička istraživanja – Institut za povijest u Budimpešti i Institut Liszt Zagreb.