DELNICE – Pod nazivom »Zov divljine« u Delnicama je ovog ljeta uspješno realiziran vrlo zanimljiv projekt koji je osmislila Sandra Ban, članica Matice hrvatske Delnice i suvremena multidisciplinarna umjetnica koja već desetljećima djeluje na spoju vizualne umjetnosti, ekologije, performansa i edukacije. Kroz svoj rad s naglaskom na eco-art, zemlju i glinu kao medij, Ban potiče promišljanja o odnosu čovjeka i okoliša, stapajući umjetnost s prirodnim elementima i suvremenim duhovnim izražajima. Upravo na tome temelji se i ovaj projekt koji je podržao delnički ogranak Matice hrvatske čiji predsjednik Leo Marić ističe kako je cilj umjetnika bio istražiti duboku povezanost s divljinom Gorskog kotara – srcem i plućima Hrvatske – te onim iskonskim, neukroćenim snagama koje svi nosimo u sebi.

Primordijalno nasljeđe

– Divljina, osim netaknutog pejzaža, je stanje uma, poziv da se vratimo svojim korijenima i istinskoj prirodi. Kroz povijest smo gradili civilizaciju, a zanemarili često urođeni instinkt. Snaga i sloboda prirode uvijek su bili i ostali sastavni dio našeg bića. Kroz ovaj projekt nastojali smo istražiti kako umjetnost može biti most u sadašnjosti između prošlosti i budućnosti, između čovjeka i njegove divlje esencije. Umjetnici su bili pozvani da kroz likovne, primijenjene i izvedbene umjetnosti istraže dvostruku dimenziju divljine – onu koja okružuje našu prirodu i onu koja prebiva u nama. Inspiraciju pronalazimo iz netaknute prirode Gorskog kotara, vlastitih unutarnjih instinkta i primordijalnih energija stvaranja, rekao je Marić.

Pozivu na sudjelovanje u ovom projektu odazvalo se 12 umjetnika koji su stvorili i izložili 15 radova – slika, skulptura i fotografija – koje su tematski usredotočene na istraživanje prirode i divljine koja nas okružuje i koju nosimo u sebi.

Komentirajući realizirano Sandra Ban istaknula je kako je na ovom kreativnom putovanju izgrađen most prema novim generacijama koje će nastojati otkriti i očuvati naše zajedničko unutarnje prostranstvo – primordijalno nasljeđe.

– Svaki od autora dao je nešto svoje. Amir Hadžibegović je Goranin koji živi u divljini s divljinom pa su njegove autentične fotografije bliskih susreta s divljim životinjama jedinstvene. Velia Krmpotić, prostranstvo divljine u nama i oko nas prikazuje kroz crteže apstraktnih i figurativnih oblika. Snježana Novotny prikazuje nam slojevitost snage zemlje strukturalnim slikarstvom kroz sve aspekte postojanja, od korijena do etera, dok Marijana Žinić korijenitu umreženost i eteričnu snagu šume opisuje kroz autentična zemljana (glinena) tijela, istražujući osjetilni dijalog micelija, gljiva i korijenja s keramičkom kompozicijom koja ima i umjetničku i uporabnu vrijednost. Senka Šerbedžija istražuje instinkt i čovjekovu intuitivnu povezanost sa šumom i divljinom kroz apstrakciju kistova poteza, a Nora Xharrahi kroz poteze olovke s primordijalnim mineralima – ugljena i grafita, kroz animalističku figuraciju. Darija Stipanić, kroz dugotrajno brušenje dotaknula je samu srž duše drveta – u minimalistički stiliziranoj formi koja tek suptilno asocira na krilo, oslobađa esenciju materijala i daruje mu lakoću postojanja i tihi zov uzleta.

Iz dubine divljine

Jasmina Lesić pak kore drveća utiskuje u spektar boja na slikarskom platnu gdje nas boje i otisci vode do unutarnjih svjetlosnih livada i šuma djetinjstva koje još uvijek postoje u nama samima. Tihomir Salopek poziva nas na kontemplaciju akvarelnog šumskog figurativnog pejzaža kojim nas smiruje i stapa sa svim elementima, kao i Palma Miličević, koja nas konkretno i jasno, s puno ljubavi i milosti, poziva zemljanim (keramičkim) radom. Povratak prirodi da se ujedinimo s prirodom u nama i svim prirodnim, vidljivim i nevidljivim bićima. To možemo naslutiti i kroz maglovitu, široku ekspoziciju crno-bijele fotografije Bitoraja Ivane Keser, kao i kroz nevjerojatno snažnu, monumentalnu, instinktivnu i intuitivnu šumsku divljinu (tuš na tkanini) prostornu instalaciju Jelene Martinović.

Hvala svima. Iz dubine Divljine počastili ste čovječanstvo čašicom vizualnog razgovora o svjesnom jedinstvu čovjeka sa svim živim bićima, biljkama, životinjama, prirodnim elementima i mineralima. Potaknuli ste ljubav, mir, harmoniju i zajedništvo – unutar sebe i izvan sebe. Vidimo se opet! Divljina nije daleko. Kad se srce uskladi s ritmom šume – ona je tu, zaključila je Sandra Ban.

Posveta Grgi Marjanoviću

Ovaj projekt posvetili smo uspomeni na Grgu Marjanovića, cijenjenog slikara i kipara iz Delnica, umjetnika čiji je rad obilježio hrvatsku umjetničku scenu. Marjanović je u svojim djelima vjerno prenosio duh divljine i animalističku snagu, stvarajući autentične vizije koje su ostavile snažan trag na goransku kulturnu baštinu. Njegova sposobnost da kroz razne medije otkrije duboke duhovne i prirodne impulse čini ga umjetničkim uzorom i simbolom spoja čovjeka i prirode. Vjerujemo da će i današnje generacije umjetnika pronaći nadahnuće u njegovu nasljeđu, poručili su iz delničkog ogranka Matice hrvatske.

Pobjednica Velia Krmpotić

Pobjednica prvoga izdanja izložbe »Zov divljine«, koja je time stekla pravo na samostalnu izložbu u organizaciji OMH-a u Delnicama sljedeće godine, riječka je slikarica i likovna pedagoginja Velia Krmpotić (Vadignoff, Sukačić). Njezine su slike »Sokolov let« i »Jelen« (tuš, kist, pero, 30×40 cm) po ocjeni i žirija i publike u snažnoj konkurenciji proglašene najboljima. Velia Krmpotić iza sebe ima velik broj objavljenih ilustracija u Modroj lasti, Svijetu, Nadi, Kani i drugim publikacijama, a izlagala je u galerijama u New Yorku, Zagrebu, Varaždinu i Rijeci. Njezini su radovi trenutno izloženi i na izložbama »Mysterium crucis« u Dubrovniku i »Paradigmatski ritmovi anestezije« u Puli.