OPATIJA – Primorsko-goranska Županijska skupština prihvatila je danas analizu demografskih pokazatelja u Primorsko-goranskoj županiji s prijedlogom akcijskih mjera, koju je izradio Fakultet hrvatskih studija na čelu sa demografom Stjepanom Štercom.

Prema analizi, županija je u relativno manje negativnom demografskom razdoblju nego Hrvatska u cjelini, no stanovništvo ubrzano stari, a ubrzavanje prirodnog pada stanovništva i brzina starenja populacije najveće su demografske negativnosti.

Analizu je izradio Odsjek za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija, a voditelj projekta je demograf Stjepan Šterc.  Naručena je godinu dana prije posljednjeg popisa stanovništva, po kojemu ta županija ima 266.503 stanovnika, što je 29.692 tisuće manje nego nakon popisa iz 2011.

U analizi se navodi da je poticajne mjere potrebno usmjeriti na stabilizaciju i povećanje rodnosti i smanjivanje prirodnog pada stanovništva, da županijska populacija još ima potencijal za povećanje broja rođene djece te da se prirodni pad ne može anulirati bez planskoga i selektivnog unutarnjega i vanjskog useljavanja.

Primarno je usmjeravanje poticajnih mjera prema povećanju bračnosti i rodnosti kroz izravne i neizravne poticajne modele, uz prihvaćanje ukupne sigurnosti djece, majki te obitelji i roditelja općenito. Ukupna sigurnost uključuje radnu, pravnu, zdravstvenu, obrazovnu, financijsku, stambenu i sličnu sigurnost.

Stjepan Šterc rekao je da je analiza podloga za daljnja odlučivanja i usmjeravanje prema europskim fondovima, dodajući da nije riječ o političkom, svjetonazorskom, etičkom ili religijskom pitanju, nego o ključnom razvojnom pitanju koje treba rješavati na lokalnoj, regionalnoj i posebno na nacionalnoj razini.

Vijećnica Možemo! Morena Lekan Štiglić smatra da je analiza ideološki obojena osobnim stajalištima izrađivača, da nema relevantni izvor i komparativnu analizu te da se ne referira na međunarodne znanstvene studije, nego na neke ‘notorne’ medije i teze. Ocijenila je da analiza nema konkretnih modela kako bi trebalo postupati.

Za Orjena Petkovića također iz Možemo! izrađivači su u analizu unijeli dio svojih svjetonazorskih određenja.

Govori se o iseljeničkoj uključenosti, selektivnoj imigraciji, rekao je Petković, ističući da su ljudi na područje županije desetljećima dolazili bez brojenja krvnih zrnaca. Smatra da fertilitet nije primaran, nego osiguranje boljih uvjeta za život.

Josip Katalinić iz Mosta nije primijetio političke konotacije analize, a više ga zabrinjavaju trendovi i sve manje radno aktivnog stanovništva. Od izvršne vlasti očekuje strategiju i mjere.

Franjo Butorac (PGS) drži kako ne treba politizirati, da Hrvatska odumire te da je jedan od ključeva siguran i dobro plaćen posao.

Ivan Jakšić (HDZ) rekao je da u analizi postoji ideja političkog pamfleta te kako mu nije jasno je li izlagač htio upozoriti na to da se politički odnosi na nacionalnoj razini preslikavaju na odnose na regionalnoj razini, gdje je, dodao je, ljevica počela koketirati s ekstremnom desnicom.

Istaknuo je da mu nije jasno ni kako se nije vodilo računa o svemu učinjenom, kao što su stipendije, besplatne knjige, oslobođenje od poreza za mlade, poticajni krediti za rješavanje stambenog pitanja itd.

SDP-ovac Željko Lambaša poručio je da mladima treba siguran posao, plaća i stanovanje te da će Hrvatska opstati samo ako bude više djece.

Pročelnica za socijalnu politiku Dragica Marač rekla je da planiranje nije moguće bez prikaza stanja te da je načinjena platforma na kojoj se mogu graditi mjere, a prepucavanje koja je mjera više lijeva ili desna neće donijeti rezultate.

Šterc je rekao da je iznenađen što neki vijećnici važan problem podižu na osobnu ili ideološku razinu. “Jasno mi je da nestajemo jer se politički stavovi stavljaju ispred znanstvene logike i istraživanja, a to je faktor koji utječe i na organiziranost društva pa i na iseljavanje mladih”, istaknuo je.

Župan Zlatko Komadina je rekao da je predložio raspravu kako bi iz nje oblikovali prijedloge za akcijski plan. Županija, kada se promatra proračun, sve radi za demografsku promjenu i mlade, za školstvo i zdravstvo, istaknuo je i dodao kako mu je drago da su razgovarali, ali bi volio da je u raspravi bilo više prijedloga, a manje politike.