RIJEKA – Spomenar koji donosi pregled prvih 50 godina rada Akademskog astronomskog društva (AAD) – Rijeka predstavljen je u riječkoj Gradskoj knjižnici. Kako ističe urednik izdanja i predsjednik AAD-a Lovro Pavletić, u spomenaru su zabilježeni najvažniji trenuci od osnutka društva 1974. pa do 2024. godine u kojoj je nizom aktivnosti Društvo proslavilo pola stoljeća djelovanja.

– Spomenar donosi potpuni pregled onoga što se moglo izvući iz arhive, od same osnivačke skupštine, preko izgradnje Riječke zvjezdarnice 2001. godine, kao jedne od glavnih svijetlih točaka Astronomskog društva, pa naposljetku do izgradnje planetarija i Astronomskog centra Rijeka 2009. godine i obljetničkih aktivnosti. Uz kronologiju pisanu tekstom imamo i kronologiju aktivnosti u fotografijama, kao i cijelu sekciju naših astrofotografa. Donosimo lijepe fotografije snimanje s riječke zvjezdarnice, kao i iz okolice Rijeke, PGŽ-a i dijelova Istre i Ličko-senjske županije. Zastupljene su stare astrofotografije, kao i one moderne nakon 2020. godine, kaže Pavletić.

U Spomenaru su se prisjetili i njihovih pokojnih članova, koji su dali velik doprinos osnutku i kasnijem razvoju Društva.

– Na samom kraju spomenara imamo i potpuni popis članova, od prvog člana, našega prvog predsjednika Franka Ivančića, do 890. člana, koji se učlanio zaključno s krajem 2024. godine, kaže Lovro Pavletić.

Danas riječko Akademsko astronomsko društvo okuplja sedamdesetak članova, od kojih je od 20 do 30 aktivnih.

– Naši članovi imaju od »9 do 99« godina kako se kaže, uz akademske članove, tu su i svi drugi – od najmlađe djece osnovnoškolske dobi, preko srednjoškolaca, s kojima jako puno radimo u vidu natjecanja iz astronomije i međunarodnih astronomskih olimpijada, pa sve do studenata, osoba srednje dobi, umirovljenika i počasnih članova. Dakle, imamo pokriven djelokrug i po godinama, i po stažu u Društvu, i po iskustvu u astronomiji, od fizičara, znanstvenika i astronoma pa do čistih amatera, koji se time bave isključivo iz vlastitog entuzijazma i ljubavi prema tamnom nebu, govori nam Pavletić.

Značajan dio Društva su i ekspedicije promatranja potpunih i prstenastih pomrčina Sunca. Putovali su u Mađarsku 1999. godine, zatim 2003. godine na Island, 2005. u Španjolsku, 2006. u Tursku te 2024. u Texas, a već planiraju i nove ekspedicije.

– Za mjesec dana planiramo otići promatrati potpunu pomrčinu Sunca koja će biti vidljiva u Španjolskoj, a iduće godine plan je put u Tunis i Maroko, zaključuje Pavletić koji je najavio i da će predsjednik Akademskog astronomskog društva biti još mjesec-dva, do nove skupštine, kada će predati predsjedničku palicu.