U Hrvatskoj se još uvijek traga za čak 2950 osoba. Razlog tako velikoj brojci leži u činjenici da, iako je prošlo više od tri desetljeća od njegovog okončanja, čak  1725 osoba je povezano s periodom Domovinskog rata. Posebno nas rastužuje podatak da se za 384 osobe zna da su ubijene – ali ne i gdje im je počivalište. Istaknuo je to kod središnjeg križa na groblju Kozala Claudio Vukonić, predsjednik Zajednice udruga Domovinskog rata Primorsko-goranske županije okupljenima povodom Međunarodnog dana nestalih osoba. Taj se dan u Hrvatskoj obilježava i kao spomendan – Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu.

Ono što je u ovoj tužnoj situaciji posebno sporno je činjenica da se sva ova desetljeća ne pronalazi civilizacijske i političke snage za prevladavanje takve situacije. Posebno se to odnosi na Srbiju na čijem se teritoriju nalazio velik broj koncentracijskih logora, kao i na velika stratišta nastala nakon okupacije Vukovara. Unatoč svim prijeporima i sukobima, generacije koje dolaze mogle bi i morale razriješiti s grijesima svojih prethodnika. Jer uistinu je tužno i jako blizu civilizacijskog ponora tolike godine obiteljima ubijenih ne omogućiti dostojanstvenu sahranu i posljednje počivalište, mjesto gdje će moći odnijeti cvijet ili upaliti svijeću voljenim osobama. Riječ je o čitavom jednom  gradu žrtava čije duše traže spokoj, svoj kao i njihovih živih članova obitelji.

Foto Edi Prodan

Prigodnom molitvom okupljenima, a riječ je bila o pripadnicima riječkih ratnih postrojbi, kao i majkama i rodbini ratnih žrtava, se obratila Irena Kačić, predsjednica Udruge udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata PGŽ. Skupu su prisustvovale i odale počast nestalima i njihovim obiteljima Jasna Grgurić Malović, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i unapređenje kvalitete života Grada Rijeke te Sanja Jurjako, psihologinja iz riječkog Područnog ureda Ministarstva hrvatskih branitelja. U ime spriječenog predstavnika Primorsko-goranske županije, vijenac je položio Valter Štefan, predsjednik NO ZUDR-a, kao i predstavnik Županijske skupštine u Povjerenstvu za branitelje PGŽ.

Dodajmo još da se na razini Hrvatske najdulje vodi osoba nestala 1962. godine, dok nas u Primorsko-goranskoj županiji najstariji slučaj neotkrivene nestale osobe vodi u 1982. godinu.

Foto Edi Prodan