STANJE JE LOŠE

PGS nezadovoljan upravljanjem riječkom imovinom: ‘Protivimo se podzakupu, to se odnosi i na riječku tržnicu’

Damir Cupać

SNIMIO: VEDRAN KARUZA

SNIMIO: VEDRAN KARUZA

"Nije dobro da je toliko kazina i kockarnica. Grad ne bi smio poticati takve djelatnosti u svojim prostorima bez obzira na njihovu komercijalnu isplativost. Naša je mišljenje da trebamo odrediti što želimo na Korzu, tržnici ili u Art kvartu, izjavila je Nasrin Štrljić



RIJEKA – Predsjednica riječkog ogranja PGS-a i zamjenica predsjednika te stranke Tea Mičić Badurina najavile su da bi u prvom kvartalu ove godine Gradsko vijeće moglo raspravljati o prijedlogu nove gradske odluke o upravljanju gradskim poslovnim prostorima budući da postojeće stanje nije zadovoljavajuće.


– U prvom kvartalu ove godine PGS će se prioritetno baviti gospodarenjem gradskom imovinom jer sadašnje stanje nije dobro ni s gradskim poslovnim prostorima, ali ni s praksom davanja u podzakup. U gradskim poslovnim prostorima je preko 1.300 zakupaca, a dio njih nema nikakvu sigurnost i bez obzira što su dugogodišnji zakupci izloženi su riziku licitacije.


Ima slučajeva da ljudi zbog toga ostanu bez poslovnog prostora. Činjenica je da su pojedine odredbe gradske odluke rezultat zakonskih odredbi, ali mi se ne slažemo s pojašnjenjem da se ništa ne može napraviti kako bi se sustav unaprijedio. Jedan od primjera je smanjenje cijene početnog zakupa na što treba čekati predugo. Mislimo da se može smanjiti broj neuspješnih licitacija kako bi se proces ubrzao, a poslovni prostori našli zakupca, navela je Štrljić. Ona je ocijenila da je neprihvatljivo da su gradski poslovni prostori na Korzu prazni i da bi se prenamjenom djelatnosti to moglo izbjeći.




– Bolje je takve posovne prostore davati u zakup nelukrativnim djelatnostima nego da oni budu prazni. Ne vidimo razlog zbog čega u njima ne bi bile galerije ili neke slične djelatnosti. Uz to, nije dobro da je toliko kazina i kockarnica. Grad ne bi smio poticati takve djelatnosti u svojim prostorima bez obzira na njihovu komercijalnu isplativost. Naša je mišljenje da trebamo odrediti što želimo na Korzu, tržnici ili u Art kvartu, izjavila je Štrljić.


Tea Mičić Badurina pojasnila je da PGS u suradnji s riječkim gradonačelnikom i stručnim gradskim službama već radi na prijedlogu nove gradske odluke kako bi se ona što prije našla u Gradskom vijeću.


– Praksa je pokazala da formalističko birokratiziranje kada je riječ o upravnjanju gradskim poslovnim prostorima ne donosi rezultate. Postoji niz rješenja na kojima ćemo inzistirati kako bi se u funkciju stavili poslovni prostori koji dugi niz godina zjape prazni. Jedan od načina je davanje u zakup po simbiličnoj cijeni poduzetnicima početnicima. Odluku o davanju u zakup treba učiniti fleksibilnijom kako bi se prilagodili vremenu u kojemu živimo i potrevama poduzetnika. Kada je riječ o praksi podzakupa, mi se tome protivimo i u slučaju gradskih poslovnih prostora. Ali i u slučaju poslovnih prostora na riječkoj tržnici.


Prema novoj gradskoj odluci prvi paviljon na glavnoj riječkoj tržnici davat će se u zakup jednom gosppdarskom subjektu koji će onda dalje davati u podzakup. Mislimo da je to loše i ne vidimo razloga zboh čega se gradsko poduzeće Rijeka plus ne bi time bavio. Ako ne mogu ili ne znaju, neka Grad Rijeka osnuje novu gradsku tvrtku Tržnice Rijeka koja će znati upravljati tim prostorima na način koji će privući i poduzetnike i građane. Na metodu brigo moja prijeđi na drugoga mi u PGS-u ne pristajemo, naglasila je Mičić Badurina.


Član Predsjedništva PGS-a Edvin Liverić naveo je primjer Sušaka i Strossmayerove ulice kao razlog zbog čega se stvari s gospodarenjem gradskom imovinom moraju promijeniti.


– Kada prijeđete Rječinu i krenete na Sušak, vidite da tamo više nema ni kioska, ni prodavaonice, poslovni prostori su prazni. Vlada pustoš. Svjesni smo da je dio tih poslovnih prostora u privatnom vlasništvu, ali smo uvjereni da Grad Rijeka može osmisliti strategiju kojom će se sve to promijeniti. Jedan od temeljnih zadataka je uvesti transparentnost kada je riječ o upravljanju gradskom imovinom jer je netransparentnost nešto što najviše nervira građane, zaključio je Liverić.