Novoizabrani direktor TZO Krka

Petar Škarpa: "Krk poznajem cijeli život, sada želim svojim iskustvom pridonijeti njegovu razvoju"

Alenka Juričić Bukarica

Petar Škarpa / Foto Matea JURČIĆ

Petar Škarpa / Foto Matea JURČIĆ

Oba moja roditelja su s otoka Krka, otac iz Malinske, a majka iz Krka, i zato su moje veze s otokom osobne. Krk je dio moje obiteljske priče i otok s kojim sam povezan cijeli život, tako da ova funkcija za mene ima dodatnu vrijednost, govori Petar Škarpa koji je 20 godina vodio TZ grada Rijeke



Otok Krk danas je najjača kvarnerska, ali i hrvatska otočna subregija s više od milijun dolazaka godišnje i više od 7 milijuna noćenja u kategoriziranom i nekategoriziranom smještaju. Sa svojih dvadesetak tisuća stanovnika otok, dakle, posjeti gotovo milijun gostiju godišnje, što predstavlja izazov i po pitanju razvoja destinacije. Usto je Krk i prvi u Hrvatskoj zero-vaste otok, a u tijeku je i izrada Plana upravljanja destinacijom na razini cijelog otoka.


Krk ujedno i dalje ostaje jedna od najprepoznatljivijih hrvatskih destinacija sa svim svojim različitostima koje objedinjuju brojni zajednički projekti i zajednička promocija prema emitivnim tržištima, a koje koorodinira Turistička zajednica otoka Krka. Na čelu otočnog TZ-a od početka srpnja je novoizabrani direktor Petar Škarpa, a koji je na tom mjestu zamijenio dosadašnju direktoricu Majdu Šale koja je otišla u zasluženu mirovinu. Škarpa je za direktora TZO-a Krka izabran na ponovljenom natječaju, a iskustvo rada u sustavu turističkih zajednica stekao je kroz dva desetljeća vođenja Turističke zajednice grada (TZG) Rijeke. Preuzimanje otočke Turističke zajednice, bilo je prilika da s njenim novim direktorom razgovaramo o budućnosti otočnog turizma, projektima i planovima koji stoje pred TZO-om Krka, kao i suradnji s lokalnim TZ-ovima.


Otok Krk najjača je kvarnerska turistička subregija, je li izazov voditi TZ jedne takve destinacije?


– Naravno da je izazov, ali prije svega velika motivacija. Otok Krk ostvaruje oko 6,5 milijuna turističkih noćenja i sudjeluje s približno 36 posto u ukupnom turističkom prometu Primorsko-goranske županije, što ga čini najjačom turističkom subregijom Kvarnera i jednom od vodećih destinacija u Hrvatskoj, tako da je i odgovornost velika.




Imamo odlične turističke rezultate i dobre temelje na kojima možemo dalje graditi. Ovom prilikom želim zahvaliti dosadašnjoj direktorici Majdi Šale na predanom radu, doprinosu razvoju turizma otoka Krka i svemu što je tijekom svog mandata učinila za jačanje i pozicioniranje otoka kao jedne od vodećih hrvatskih turističkih destinacija.


Želim da s lokalnim turističkim zajednicama, jedinicama lokalne samouprave, turističkim gospodarstvom i stanovnicima nastavimo podizati kvalitetu ponude, razvijati nove sadržaje i stvarati dodatne razloge za dolazak na Krk tijekom cijele godine.


Zajednički strateški dokument


Mnogi ne znaju da Vi i sami vučete korijene s otoka Krka?


– Da, oba moja roditelja su s otoka Krka, otac iz Malinske, a majka iz Krka, i zato su moje veze s otokom osobne. Krk je dio moje obiteljske priče i otok s kojim sam povezan cijeli život, tako da ova funkcija za mene ima dodatnu vrijednost. Otok dobro poznajem, njegove različitosti, ljude i sredine, ali isto tako znam koliko je važno poštovati identitet i posebnosti svakog njegovog dijela.


Ta povezanost daje mi dodatnu motivaciju i osjećaj odgovornosti. Želim svojim znanjem i iskustvom pridonijeti razvoju otoka na način koji će biti koristan i za njegove stanovnike i za sve koji ga posjećuju.


Što će Vam biti prioriteti u radu? I, u konačnici, što vidite kao glavne izazove razvoja turizma na otoku?


– To je svakako donošenje Plana upravljanja destinacijom otoka Krka. Cilj je da Plan do kraja ove godine bude usvojen na svih sedam turističkih vijeća, provedena javna rasprava te potom i na Gradskom vijeću Grada Krka te općinskim vijećima svih šest općina na otoku. To je važan proces jer usvajamo zajednički strateški dokument koji će usmjeravati razvoj turizma cijelog otoka. Zato nam je važno da Plan bude rezultat dogovora i zajedničke vizije lokalnih turističkih zajednica, jedinica lokalne samouprave, turističkog gospodarstva i ostalih dionika. Nakon donošenja Plana, prioritet će biti njegova konkretna provedba – od podizanja kvalitete turističke ponude i razvoja cjelogodišnjeg turizma do boljeg upravljanja prometom, turističkim tokovima, prostorom i pritiscima na infrastrukturu tijekom glavne sezone.


Glavni izazov je svakako kvalitetno upravljati razvojem jedne od najposjećenijih hrvatskih destinacija, a istodobno očuvati prostor, resurse i kvalitetu života stanovnika. Vjerujem da nam upravo zajednički Plan upravljanja daje dobru osnovu da razvoj otoka u budućnosti vodimo planski, koordinirano i dugoročno. A isto tako, veliki prostor vidim i u daljnjem razvoju outdoora, gastronomije, kulture, lokalnih proizvoda i autentičnih otočnih doživljaja koji mogu stvarati nove motive dolaska i jačati turističku ponudu izvan glavne sezone.


Konkretne mjere i aktivnosti


Spomenuli ste da će otok dobiti jedinstveni Plan upravljanja destinacijom. Otok Krk je ustvari jedinstven slučaj da se sedam lokalnih samouprava odlučilo na donošenje takvog zajedničkog dokumenta, uz pojedinačne planove na razini svakog JLS-a. Što konkretno u tom smislu otočno turističko gospodarstvo može očekivati?


– Plan upravljanja destinacijom prije svega treba biti konkretan alat za upravljanje budućim razvojem turizma na otoku Krku. Kao što sam već rekao, do kraja godine očekuje nas njegovo donošenje i do 2029. provedba aktivnosti.


Turističko gospodarstvo od Plana može očekivati jasnije razvojne smjernice i zajednički dogovor o tome u kojem smjeru želimo razvijati turizam otoka. Ono što je posebno važno jest da Plan donosi niz konkretnih mjera, aktivnosti i projekata koji se odnose na cijeli prostor otoka. Među njima su zaštita i revitalizacija podmorja, revitalizacija središnjeg ruralnog dijela otoka, ali i projekti usmjereni na unapređenje kvalitete plaža i razvoj nekoliko prepoznatljivih »marker« plaža, potom dodatno uređenje i opremanje šetnica, staza i ruta te proširenje pješačkih zona u našim mjestima.


Plan predviđa i kvalitetniju turističku interpretaciju specifičnih sadržaja, kulturne i prirodne baštine otoka, kao i ispitivanje mogućnosti razvoja Interpretacijskog centra glagoljaške baštine otoka Krka.


Za turističko gospodarstvo posebno je važna i izrada Strateškog marketinškog plana otoka Krka do 2030. godine, kojim ćemo jasnije definirati buduće pozicioniranje otoka, ključne turističke proizvode, ciljna tržišta i način zajedničkog nastupa Krka kao destinacije.


Dakle, riječ je o nizu konkretnih projekata koji trebaju podizati kvalitetu destinacije, stvarati nove motive dolaska i istodobno unaprijediti kvalitetu života naših stanovnika. Zadatak Turističke zajednice otoka Krka je da nakon donošenja Plana, zajedno s lokalnim turističkim zajednicama, jedinicama lokalne samouprave, turističkim gospodarstvom i ostalim dionicima, krenemo u njegovu konkretnu provedbu.


Povezivanje i koordinacija


Velik dio posla direktora otočnog TZ-a je koordinacija lokalnih TZ-ova. Hoće li Vam u tome pomoći iskustvo rada na koordinaciji TZ-ova riječkog prstena?


– Sigurno hoće, imao sam priliku koordinirati turističke zajednice riječkog prstena, gdje smo zajedno razvijali projekte, usklađivali aktivnosti i tražili zajednička rješenja. To iskustvo pokazalo mi je koliko su za dobru suradnju važni otvorena komunikacija, međusobno povjerenje i spremnost na dogovor. Na Krku već postoji vrlo dobra suradnja lokalnih turističkih zajednica i moj je cilj tu suradnju dodatno ojačati. Svaka destinacija na otoku ima svoje posebnosti i prioritete, ali istodobno imamo puno zajedničkih interesa i projekata koje možemo kvalitetnije i učinkovitije razvijati zajedno. Samim time, ulogu otočke turističke zajednice vidim upravo u povezivanju i koordinaciji, ali i u pokretanju zajedničkih projekata koji donose dodatnu vrijednost cijelom otoku. Vjerujem da zajedničkim nastupom i dobrom suradnjom možemo napraviti nove iskorake u razvoju i promociji otoka Krka kao jedinstvene destinacije.


Pola turističke godine je za nama, kakvi su dosadašnji podaci te kakva su očekivanja od glavne sezone u koju smo naveliko zakoračili?


– U prvih šest mjeseci ostvarili smo oko 1,5 milijuna noćenja, što je nešto više nego u istom razdoblju prošle godine i ukupno gledajući možemo biti zadovoljni dosadašnjim rezultatima. S druge strane, moramo reći da je lipanj bio nešto slabiji nego prošle godine, posebno u objektima u domaćinstvu. Najveći pad bilježimo s njemačkog tržišta, iako su njemački gosti i dalje uvjerljivo naši najbrojniji gosti i čine oko 30 posto ukupnog turističkog prometa. To su pokazatelji koje ćemo svakako pratiti i analizirati. U glavnom dijelu sezone očekujemo dobre rezultate. Krk ima kvalitetnu i raznoliku ponudu, snažnu poziciju na tržištu i velik broj gostiju koji nam se iz godine u godinu vraćaju.