Doprinos malih sredina

U Malinskoj predstavljena knjiga “Kvarnerski otoci u Domovinskom ratu”

Mladen Trinajstić

Foto Mladen Trinajstić

Foto Mladen Trinajstić

Opsežan, sadržajan i zanimljiv rad, objavljen kao posebno izdanje Krčkog zbornika Povijesnog društva otoka Krka, uredili su Željko Drinjak i dr. sc. Tomislav Galović



MALINSKA – U hotelu Malin u Malinskoj održano je predstavljanje knjige »Kvarnerski otoci u Domovinskom ratu«, zbornika radova sa znanstveno-stručnog skupa koji je na tu temu održan u Njivicama još u svibnju 2019. godine. Poprilično opsežan, sadržajan i zanimljiv rad koji je objavljen u obličju posebnog izdanja Krčkog zbornika Povijesnog društva otoka Krka, u ovoj su prilici uredili Željko Drinjak i dr. sc. Tomislav Galović koji su, uz Damira Crnčića iz Povijesnog društva otoka Krka, u ovoj prilici i progovorili o značaju tog zborničkog rada kao i važnosti dokumentiranja mnoštva do sad ne baš dobro poznatih i predstavljanih činjenica novije povijesti prostora kvarnerskih otoka.


Brojni radovi


Kako nam je pred samo predstavljanje zbornika rekao Drinjak koji je ujedno i autor dobrog dijela u tom izdanju objavljenih radova, »Kvarnerski otoci u Domovinskom ratu« djelo je kojim se predstavlja i dokumentira doprinos malih sredina poput onih otočnih u Domovinskom ratu. Održavanje znanstvenog skupa kao rezultat kojeg je nastao i ovaj zbornik mali je i skromni prilog novijoj hrvatskoj historiografiji, ponajprije kad je riječ o istraživanju Domovinskog rata.


Na skupu, pa tako i u ovoj knjizi koja čitateljima donosi gotovo šest stotina stranica teksta i fotografija, predstavljena su neka saznanja i dokumentirane povijesne činjenice vezane uz otok Krk, ali i ostale otoke Kvarnera, sve do Paga. U zborniku se tako najprije predstavlja rad Josipa Marasa Kraljevića o odlasku JNA iz Rijeke, Gorskog kotara, Istre i s otoka Lošinja, nakon čega je predstavljen i rad Željka Seretineka o stvaranju Hrvatske ratne mornarice na sjevernom Jadranu, razbijanju pomorskih blokada i doprinosu branitelja s kvarnerskih otoka oslobađanju Jadrana. Sam Željko Drinjak autor je rada »Otok Krk i Domovinski rat«, ali i djela knjige u kojem je obrađena tema uloge žitelja otoka cresko-lošinjskog arhipelaga u Domovinskom ratu. Drinjak, koji je ujedno bio i jedan od glavnih organizatora i inicijatora spomenutog znanstveno-stručnog skupa kao i izdavanja sad predstavljenog zbornika, potpisuje i rad koji je u toj opsežnoj i sadržajnoj knjizi predstavljen pod naslovom »Redovnička zajednica franjevaca trećoredaca glagoljaša na kvarnerskim otocima u razdoblju Domovinskog rata«.




Rapske branitelje u Domovinskom ratu kroz svoj su rad ondje predstavili pak Joško Deželjin Bepo, Jozo Herceg i Željko Peran, dok je Mladen Škoda obradio tematiku obrane otoka Paga i Pažana na ličkom bojištu. Jakša Raguž i Slaven Ružić zajednički potpisuju rad »Tamo gdje Dalmacija utječe u Hrvatsku – uloga Paške spojnice u Domovinskom ratu i pokušaji njezina uništenja tijekom 1991. godine«. Petar Krešimir Lozo, Ivan Stipanov, Petra Kristina Ivkić, Davor Pikot i Petar Lozo suautori su zanimljivog rada kojim se predstavlja djelovanje ratne bolnice Šiška na otoku Pagu tijekom 1991. i 1992. godine. Dr. sc. Tomislav Galović zbornik je pak upotpunio i zaokružio predstavljanjem druge vrste i oblika doprinosa kojeg je otok Krk imao u vremenima hrvatskog osamostaljenja. Galović je, naime, u zborniku obradio tematiku Hrvatskog ustava i njegova »krčkog nacrta« iz 1990. godine koji je, kako danas znamo, pred početak Domovinskog rata kreiran upravo u Malinskoj.


Vrijedni doprinosi


Govoreći o ovom radu, Drinjak je napomenuo da su u dugotrajnom procesu njegova stvaranja, a koji su osim opsežnosti samoga gradiva dodatno usporile i zakočile pandemijske okolnosti, pomogli i doprinos dali baš svi kojima se obratio.


– Sve braniteljske udruge s područja kvarnerskih otoka, pojedinci s kojima sam stupio u kontakt, sve ustanove i javna tijela, baš svi su bez ikakvog dvojenja »uskočili« u krug onih koji su kroz »iskopane« materijale dali doprinos ovom radu koji će, vjerujem, dokumentirati i trajno sačuvati neke povijesne činjenice, ali jednako tako i na svjetlo dana izvući mnoge široj javnosti do sad malo poznate činjenične podatke – zaključio je naš sugovornik.