DOBRINJ – U organizaciji Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, jučer je u Društvenom domu u Dobrinju održano predstavljanje Registra otoka kao i Nacionalnog plana razvoja otoka za razdoblje od 2021. do 2027. godine.

Prezentacija je u ovoj prigodi bila usmjerena predstavnicima Primorsko-goranske županije, otočnih jedinica lokalne samouprave, otočanima i svim ostalim »dionicima otočnog razvoja« pa su priliku za upoznavanje sa strateškim dokumentima u nastajanju, njihovim ciljevima i nakanama iskoristili brojni lokalni čelnici, predstavnici općinskih i gradskih vijeća, komunalnih društava, raznih ustanova i institucija, ali i lokalnih akcijskih grupa pristigli u Dobrinj s cijelog Krka, ali i susjednih kvarnerskih otoka.

Kontinuirana pomoć

Tatjana Huzak, pomoćnica ministrice regionalnog razvoja i fondova EU-a, koja je vodila ovu prezentaciju, napomenula je da Ministarstvo kontinuirano radi na razvoju i unaprjeđenju uvjeta života na otocima kroz razne programe, mjere i aktivnosti te da su i do sad u otoke ulagana značajna sredstva.

– Od 2016. godine na području otoka uloženo je više od 7,5 milijardi kuna u razne projekte financirane nacionalnim, te dodatnih 7 milijardi kuna EU sredstvima, naznačila je Huzak otkrivši da se očekuje, i temeljem već prikupljenih otočnih razvojnih projekata i programa »projicira«, da će Nacionalni plan razvoja otoka u nadolazećem periodu, dakle do 2027. godine, otočanima samo iz EU financijskih izvora usmjeriti potpore u vrijednosti od čak 7,9 milijardi kuna!

– Tome nisam pribrojala dodatna sredstva koja će se, međuresorno, i nadalje otocima i otočnima osiguravati iz nacionalnih financijskih izvora, zaključila je pomoćnica ministrice naglasivši da su u ovom trenutku otoci i njihove potrebe, jednako kao i posebnosti, prvi put i formalno prepoznate te eksplicitno navedene u europskim razvojno-financijskim dokumentima.

– Danas ovdje predstavljeni nacrt Nacionalnog plana podrazumijeva i olakšava buduće financiranje svih onih projekata koje sami otočani prepoznaju važnima i ključnima za svoj budući razvoj, odnosno gospodarsku i demografsku održivost otočnih zajednica, a koji među ostalim obuhvaćaju »zelenoenergetske« i projekte otočne održivosti i samodostatnosti, projekte i programe usmjerene očuvanju okoliša, gospodarenja otpadom, bolje prometne povezanosti,ali i pomoći socijali, poticanju poduzetništva i civilnog društva, naglasila je pomoćnica ministrice.

Agilni i uspješni

​Govoreći o Registru otoka, Huzak je napomenula da se stvorena i javnosti, posredstvom poveznice dostupne na stranicama Ministarstva, na uporabu već ponuđena baza podataka gradila s ciljem evidentiranja i informacijsko-informatičkog katalogiziranja svake od 1.244 »geografske tvorbe« na hrvatskom Jadranu, te izgradnje podatkovne baze koja će biti od pomoći svim državnim i lokalnim tijelima u izradi razvojnih planova, jednako kao i onima koji na bilo koji način budu promišljali i pripremali razvojne ili kakve druge planove i projekte povezane s otocima.

​Vraćajući se na tematiku otočnog razvoja i strateškog dokumenta koji bi takvim nastojanjima ubuduće trebao pomoći, Huzak je primijetila da su otočani i bez takvog strateškog dokumenta u prošlosti bili agilni i poprilično uspješni u kandidiranju i korištenju raspoloživih »izvanotočnih«, odnosno nacionalnih, ali europskih sredstava.

– S ovim dokumentom i mehanizmnima koje on sa sobom donosi, u smislu stvaranja okvira za još bolje i učinkovitije povlačenje europskog novca, za očekivati je da će otočanima namijenjenih financijskih sredstava biti još i više, zaključila je Huzak.

Komadina: Uprava za otoke nam je »majka«

Domaćin jučerašnjeg skupa, dobrinjski načelnik Neven Komadina, ne skrivajući zadovoljstvo što je upravo Dobrinj izabran za mjesto predstavljanja NPRO-a, istaknuo je da je Ministarstvo regionalnog razvoja, a posebice njegova Uprava za otoke, otocima i otočanima i dosad bila »majka«.

– Nije tajna da smo sve veće i značajnije projekte na našem području realizirali upravo zahvaljući pomoći i sredstvima osiguranim preko tih instanci pa me posebno vesele najave da će u novom sedmogodišnjem razdoblju takvih potpora očito biti još i više, kazao je Komadina.
Ocjenivši iznimno važnim što se otoci i problematika posebnosti života na otocima sad i formalno prepoznaje unutar europskih politika, ali i »proračunskih tokova«, dobrinjski je načelnik predstavio da Dobrinjci u idućim godinama na financijsku pomoć te vrste posebice računaju u realizaciji svojih planova dogradnje osnovne škole, izgradnje novog dječjeg vrtića, ali i niza drugih s infrastrukturom i društvenim standardom povezanih projekata.