Sudionici panela o institucionalnom i političkom okviru hrvatske zajednice u Srbiji održanog u sklopu 4. Susreta hrvatske nacionalne manjine suglasili su se da je u interesu Hrvata u Srbiji ulazak te zemlje u EU jer bi bila prisiljena učiniti ono na što se obvezala po pitanju prava nacionalnih manjina.

Ravnateljica Instituta za istraživanje migracija Marina Perić Kaselj istaknula je kako bi Srbija bila prisiljena učiniti ono na što se obvezala na polju prava nacionalnih manjina, a s njom se složio i Milan Bošnjak iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH koji je također dodao da bi prije pristupanja Srbije EU ona trebala usvojiti niz mjera vezanih uz to područje.

Darko Sarić Lukendić iz Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji istaknuo je kako nema dobre volje u Srbiji da se na primjeren način financira djelovanje organizacija hrvatske manjine iz državnog proračuna Srbije, pokrajinskog proračuna u Vojvodini ili drugih institucionalnih izvora.

No, posljednjih godina je učinjen veliki iskorak u financiranju zahvaljujući prije svega inicijativama Vlade RH, naveo je Sarić Lukendić.

Bušić: Ne postoji reciprocitet u financiranju hrvatske i srpske nacionalne manjine

Predsjednica Odbora Hrvatskog sabora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zdravka Bušić ustvrdila je da uopće ne postoji reciprocitet u financiranju hrvatske i srpske nacionalne manjine iz proračuna Srbije i Hrvatske.

“U odnosu na iznose koje dobiva srpska nacionalna manjina u Hrvatskoj, hrvatska u Srbiji ne dobiva ni mrvice”, istaknula je.

Hrvatska nastoji pomagati nacionalnim manjinama, između ostalog i kao članica brojnih međunarodnih asocijacija, te je ponosna na to, dodala je Bušić.

Zamjenik šefa diplomatske misije Republike Hrvatske u Republici Srbiji Ivan Zeko-Pivač izrazio je mišljenje da bi hrvatska nacionalna zajednica u Srbiji trebala sama pronaći svoj put i modalitet opstanka u budućnosti, što uključuje i odnose u stožernoj političkoj stranci Hrvata u Srbiji, ističući da se Republika Hrvatska ne može miješati u to.

Predstavili modele svog djelovanja

U okviru panela o kulturnim i identitetskim odrednicama hrvatske zajednice u Srbiji Josip Bako iz Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Anita Đipanov Marjanović iz Kulturno-umjetničkog društva Hrvata Bodrog predstavili su modele svog djelovanja.

Josip Bako je istaknuo da kapacitet Zavoda, kao jedinog profesionalnog tijela za kulturnu djelatnost Hrvata u Srbiji postaje nedostatan za sve zahtjeve. Iako Hrvatska znatno pomaže posljednjih godina, ta suradnja se može podići na još višu razinu, rekao je.

Zdeslav Milas iz Hrvatske matice iseljenika naveo je da hrvatskoj nacionalnoj manjini u inozemstvu, pa tako i Srbiji, pomažu prvenstveno na području folklora, organizirajući škole folklora i druge aktivnosti za djecu i mlade.

Četvrti Susret hrvatske nacionalne manjine održava se u Novalji od 9. do 11. listopada, a cjelokupan program ove godine je posvećen Hrvatima u Srbiji.