CRES – Slala sam upite na razne adrese, pa tako i na onu Porezne uprave kao i na Grad Cres, direktno gradonačelniku Kristijanu Jurjaku te pročelnici Nadi Kremenić, da bi nedefiniran odgovor stigao nakon više od mjesec dana.

Pomozite sad i vi. Porezna se, istina, oglasila poslavši mi kopiju zakona koji nam je svima ionako poznat, no nije u tome problem, istaknula na je Gracijela Marija Baltić, vlasnica naslijeđene kuće za odmor, točnije starine u Dragozetićima, živopisnom mjestu na sjeveru otoka Cresa u kojem živi svega nekoliko ljudi. Fokus njezine ljutnje leži u činjenici da je Grad Cres propisao maksimalnu naknadu od 15 kuna po četvornom metru za sve takve nekretnine na svom teritoriju.

Nejednak standard

Iako u konačnici iznos i ne mora biti prevelik – stotinu »kvadrata« godišnje stvara trošak od 1.500 kuna – povremenu stanovnicu Dragozetića izrazito iritira činjenica da se jednako penalizira kuće što se nalaze u neposrednoj blizini samog grada Cresa, gdje je standard svake vrste – od komunalnog nadalje – maksimalan kao i za Dragozetiće, koji nemaju skoro ni jednu vrijednost karakterističnu za današnji stupanj razvoja civilizacije. Prije svega, iako im tradicijski pripada jako lijepa plaža Pragajena, do nje treba pješačiti kilometrima jer se Dragozetići ne nalaze uz more. Ali se zato nalaze uz prometnicu čiji su standardi adekvatni vremenu od prije stotinu godina.

Nemaju pitku vodu, nemaju kanalizaciju, bilo kakvu trgovinu, autobusna linija ih s Cresom ili trajektom u Porozni povezuje samo u dane vikenda, pa čak i to da je zbog konfiguracije sela i nepostojanja nekih drugih protupožarnih prilaznih puteva vrlo upitno što bi se dogodilo da kojim slučajem u nekoj od tih »nekretnina« izbije požar…

– Ukupan se iznos može doživjeti na razne načine, no s obzirom na krajnje nejednaku razvijenost kao i činjenicu da Grad Cres vrlo malo ili nikako ne ulaže u sjever otoka, bilo bi ipak najkorektnije da se na tom području naplaćuje najniža tarifa ili da nam se nekim drugim mjerama barem donekle omogući povrat tih sredstava, dodaje Baltić.

Izrazita depopulacija

Naime, i u vrlo razvijenim turističkim gradovima, naslijeđenim ili starim nekretninama značajno se smanjuje iznos tog poreza, u pravilu se naplaćuje minimalnih 5 kuna. Područje Grada Cresa u mnogim je elementima razvoja, posebno kad je ekologija u pitanju, i više nego uzorno. Implementacija najnovijih saznanja po pitanju očuvanja okoliša ili korištenja obnovljivim izvorima energije jedna je od najboljih u Hrvatskoj. Cres prednjači i u očuvanju baštine, no kad se dođe na njegov sjeverni dio, na područje mjesnih odbora Beli i Dragozetići problem je u izrazitoj depopulaciji koja prijeti potpunom humanom devastacijom. Stanovnici tih područja osjećaju se odbačenima i prepuštenima sami sebi. Jasno je da rješavanje najtežih komunalnih problema traži iznimno velika ulaganja, čak i ekstremna ako bismo u jednadžbu uvrstili broj stanovnika na koje bi se to odnosilo. Ali stalno forsiranje razmišljanja kako se za »nekoliko« stanovnika Dragozetića ili Filozića »ne isplati« graditi vodovod, dovest će uskoro do toga da se neće imati – za koga dovoditi vodu.

Popust na trajekt

– Vidite, naplaćuju nam najviši porez, ali se nitko u Gradu Cresu nije sjetio predložiti Jadroliniji da nam se omogući popust na trajekt. Uostalom, pa baš mi, vlasnici naslijeđenih nekretnina, moramo često do njih kako bismo ih održavali, dakle popust na toj strani na neki bi način supstituirao porez koji plaćamo. Ali, o tome nitko ni riječi, naglašava Baltić.

Jurjako: Prema indeksu razvijenosti, Cres se nalazi u najrazvijenijoj skupini

– Kao što smo već vrlo jasno odgovorili gospođi Baltić, Zakonom o lokalnim porezima propisano je da se porez na kuće za odmor plaća od 5 do 15 kuna po četvornom metru korisne površine. Gradsko vijeće Grada Cresa još je 2003. godine donijelo odluku da se na području Grada Cresa plaća porez na kuće za odmor u visini od 15 kuna po četvornom metru.

Gospođa Baltić žalila se na rješenje o porezu pa je njezina žalba proslijeđena drugostupanjskom tijelu, tj. Primorsko-goranskoj županiji, koja će odlučiti je li žalba osnovana, ali Grad smatra da nije jer nije utemeljena na postojećim propisima, komentira creski gradonačelnik Kristijan Jurjako.

– Iako je od 2003. godine na snazi postojeća jedinstvena stopa poreza, razmotrit ćemo i mišljenje gospođe Baltić te u slučaju da zaključimo da je to potrebno, predložiti gradskom vijeću dopunu odluke o porezima. Napominjemo da su gradovi i općine u Hrvatskoj razvrstani u osam skupina prema indeksu razvijenosti te da se Cres nalazi u osmoj, najrazvijenijoj skupini. Logično je da gradovi iz najrazvijenije skupine imaju i više stope poreza, dok će se nižim stopama poreza koristiti oni u manje razvijenim skupinama, smatra Jurjako.