Branje divljih šparoga nije jednostavno. Potrebno je iskusno oko i puno strpljenja, ali trud se isplati jer, osim što je to postala vrlo skupa namirnica koja na tržnicama doseže i 40-50 eura za kilogram, gušt je boraviti na svježem zraku u potrazi za tom zdravom i ukusnom biljkom.

No, postoji još jedan način na koji se može doći do šparoga. U posljednje vrijeme bilo je nekoliko uspješnih pokušaja sadnje divljih šparoga za kojima se onda ne treba tragati, već ih se samo pobere u vrtu.

Pilot-nasad

Jedan takav nasad formiran je na otoku Cresu, na lokalitetu Gracišće, gdje je posađeno 120 sadnica u sklopu kolekcijskog maslinika Centra za poljoprivredu i ruralni razvoj Primorsko-goranske županije. Pilot-nasad oštrolisne, divlje šparoge, zajednički je projekt Veleučilišta u Rijeci, Primorsko-goranske županije i županijskog Centra za poljoprivredu i ruralni razvoj.

Radi se o znanstvenom projektu kojem je cilj dobiti relevantne podatke za kvarnersko područje o načinu sadnje i urodu, o količini navodnjavanja i gnojidbe. Na temelju tuđih istraživanja, iz drugih područja i zemalja, može se pretpostaviti da je takav uzgoj rentabilan, ali sada će se konačno utvrditi na malom pokusnom polju na Cresu, isplati li se takav uzgoj šparoga i na ovom području.

Voditeljica projekta dr. sc. Martina Peršić, nositeljica kolegija Voćarstvo i vinogradarstvo na studijima Održivi agroturizam i Mediteranska poljoprivreda Veleučilišta u Rijeci, prilikom sadnje creskih šparoga objasnila je da se šparoge mogu posaditi u vrtu, uz druge višegodišnje kulture kao što su masline, trešnje i breskve.

Prvi nasad šparoga u Primorsko-goranskoj županiji podignut je upravo na Cresu zbog toga što se tu već nalazi kolekcijski nasad maslina Centra za poljoprivredu i ruralni razvoj, u ograđenom i kontroliranom području, pa će se uzgoj šparoga moći stručno nadzirati.

Održavanje nasada

O nasadima maslina i šparoga brine Danijel Nurkić, pripadnik mlađe generacije creskih poljoprivrednika i maslinara.

– Do sada su šparoge brali domaći, po šumama, no ovo je puno jednostavnije. Posadite si ih u vrtu i imate ih. Daju dobar prinos i bit će rentabilne, kaže Nurkić i dodaje da svaka sadnica daje i do 15 izbojaka.

Nurkić objašnjava da se prve dvije godine šparoge neće brati jer se mladi izbojak pretvara u šparožinu, ali nakon dvije-tri godine brige razvit će se u lijepe velike grmove koji će davati više šparoga.

I Dalibor Šoštarić, ravnatelj Centra za poljoprivredu i ruralni razvoj PGŽ-a, potvrđuje da još nije planirana berba šparoga jer se još treba razviti rizom biljke. Zbog toga se ne mogu provesti potrebna istraživanja na izmjeri prinosa i prirasta te druga planirana istraživanja u nasadu.

– U ovoj godini planirano je održavanje i njega nasada te briga o njemu što uključuje navodnjavanje, regulaciju korova te gnojidbu u cilju razvoja sadnica, zaključio je ravnatelj Šoštarić.

Nakon što nasad bude davao rod u punom obimu, na Cresu očekuju da će se i berba šparoga moći uključiti u već bogatu turističku ponudu najvećeg hrvatskog otoka.