NOVALJA  Dolazeći ovdje razmišljala sam kako je Hrvatska prekrasna zemlja s tisuću otoka, s time se volimo hvaliti, no zadatak Vlade je da učini život na otocima ugodnim, da otoci budu naseljeni i da korist primarno imaju njihovi građani, a onda i svi ostali posjetitelji. Po pitanju zdravstvene skrbi naš je zadatak da ona bude dostupna primarno njihovim građanima, a onda i turistima, izjavila je ministrica zdravstva Irena Hrstić na otvorenju drugog izdanja kongresa o zdravstvu u ruralnim i otočnim regijama „Puls periferije“ koji se do nedjelje održava u Novalji.

Organizator kongresa je Dom zdravlja Ličko-senjske županije, a upravo je ova županija izabrana za ovakav kongres kao regija s velikom površinom i najslabijom naseljenošću. Ovaj kongres okuplja zdravstvene radnike iz manjih sredina, a među njima je i dr. Silvestra Kolega, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) Zadarske županije koja je u ime svojih kolega na otvorenju kongresa poručila kako struka želi da zdravstveni radnici ostanu u manjim mjestima i ne odlaze, a kako je kazala, i sama je otočka doktorica preko 30 godina i zaista zna o čemu govori.

Dabo zadovoljan situacijom na Pagu

Ivan Dabo, gradonačelnik Novalje podsjetio da ljeti u Novalji ima i 55 tisuća gostiju, a na cijelom otoku Pagu i 100 tisuća i upravo po tome treba krojiti dostupnost zdravstvene zaštite na otocima. Dostupnost zdravstvene skrbi na ovom otoku ocijenio je dobrom jer tijekom turističke sezone uz obiteljsku i hitnu medicinu otok ima turističke ambulante i trijažni tim na Zrću kojeg u cijelosti financira Grad Novalja.

Foto Barbara ČALUŠIĆ

Direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu i jedan od inicijatora ovog kongresa Dražen Jurković podsjetio je da su otoci bogatstvo Hrvatske i čine dvije trećine obalnog pojasa.

– Otok sam ima svoju specifičnost, a tako i po zdravstvenim potrebama stanovništva jer život na otoku utječe na kvalitetu života svojih građana, smatra Jurković.

I ministrica Hrstić u svojem je uvodnom izlaganju na otvorenju kongresa naglasila da je upravo Ličko-senjska županija najbolje mjesto za bavljenje ovom problematikom jer je izrazito velika i slabo naseljena.

– Svjesna sam činjenice da treba puno raditi na zdravstvenoj zaštiti, ali je najvažnije da Ministarstvo zdravstva sluša teren, poručila je.

Istaknula je i da jadranska Hrvatska nisu samo otok i priobalje, nego i dio unutrašnjosti. Puno je županija s različitom naseljenošću i svojim specifičnostima te je kako je naglasila, izazovno osigurati zdravstvenu zaštitu, a otoci su tu posebno specifični.

U Rijeci helikopter intervenirao 1.036 puta

Navela je primjer mobilne ljekarne u Karlovačkoj županiji, koja je izuzetno dobro prihvaćena i  dokaz je da je dostupnost zdravstvene zaštite građanima izuzetno bitna. Model mobilnih ljekarni već je krenuo i u Zadarskoj županiji s dvije brodice za čak 18 naseljenih otoka u arhipelagu, a Hrstić isto tako vjeruje i u mobilne ambulante od kojih bi prva trebala krenuti na Korčuli i gdje očekuje pomoć domova zdravlja. Dotaknula se i Hitne helikopterske medicinske službe koja je od uvođenja prije godinu i pol dana dosad ukupno letjela 2.879 puta. Najviše se letjelo u Splitu i to 1.205 puta, a potom u Rijeci gdje je helikopter hitne pomoći intervenirao 1.036 puta. Od ukupnog broja intervencija HHMS-a, na otocima je učinjeno 2.241 letova što dokazuje da svrha itekako postoji.

Foto Barbara ČALUŠIĆ

Hitna medicina raspolaže i flotom od šest brzih brodica koje služe isključivo za medicinsku skrb i to iz šest centara: Dubrovnik, Mali Lošinj,  Rab, Brač-Milna, Šibenik  i Zadar. Mali Lošinj dosad je učinio 72 intervencije, a Rab 61, dok je na Braču bilo 360 intervencija brodicom, a Šibeniku 213. No kako kaže ministrica, to što je negdje manje intervencija, ne znači da nije da uvođenje brodica za hitnu medicinu pokazalo svrhu jer su otoci specifični i ovakav vid pomoći treba imati svoju svrhu kad su na njima samo njihovi stanovnici.

Poseban je problem popunjenost mreže primarne zdravstvene zaštite na otocima. Prema podacima resornog ministarstva, ordinacije obiteljske medicine popunjene su 95 posto u odnosu na mrežu no najlošije je pokrivena pedijatrija, i to 67 posto odnosno šest od predviđenih devet ordinacija na otocima.