Nema bitnijeg političkog pitanja, i u svijetu, i u Hrvatskoj, od toga da nam mladi budu zdravi i fizički i psihički, a jedan od temelja toga je hrana, dobivši pljesak publike, rekao je direktor Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula, na raspravi “Identitet na tanjuru – gastronomija kao pokretač za međunarodno isticanje regije”, jednoj od dvije održane u programu festivala “Okusi Mediteran”, koji se, u trinaestom izdanju, prvi put održava na Lošinju.

U prizemlju zgrade Muzeja Apoksiomena, u ovoj raspravi još su, pod vodstvom Sanje Krmpotić, sudjelovali Irena Peršić Živadinov, direktorica Turističke zajednice Kvarnera, zatim direktor Turističke zajednice Lošinja Dalibor Cvitković, direktorica “Gault & Millau” za Hrvatsku Ingrid Badurina Danielsson, Saša Krajnović iz uprave “Jadranka turizma” te Katarina Larisa Ham iz tvrtke “Quintessentially”.

Akcijski plan

Peršić Živadinov je istaknula da je naslov “europske regije gastronomije”, koji je Kvarner dobio za sljedeću godinu rezultat nekoliko krugova razgovora sa stručnjacima, višegodišnjeg praćenja napretka te “akcijskog plana gastronomije” kroz koji je određeno što se od ovdašnjih namirnica i vina želi pozicionirati na tržištu.

– Ova titula nam, prije svega, donosi veliku pažnju medija, što je, na kraju krajeva, i posao Turističke zajednice Kvarnera. S ovom titulom, gdje god se pojavimo, novinari žele doznati više o našoj regiji i vidjeti je, vidjeti što to mi imamo drugačije i autohtono, doživljaj koji turist ne može imati drugdje.

Kada se ponudi nešto drugačije i ono što je naše, gost je zadovoljan. Bitno je da iza titule stoji kvaliteta i da se na temelju dobivenog doživljaja gost vraća, poručila je Peršić Živadinov.

Badurina Danielsson rekla je da je festival “Okusi Mediteran” pokrenut upravo u vrijeme kada je hrvatska mediteranska prehrana ušla na popis UNESCO-ve nematerijalne kulturne baštine, a da se Hrvatska u turističkim krugovima “dugo borila dokazati da je dio Mediterana”.

Kako kaže, u pokretanju festivala bila je potaknuta člankom iz američkih novina “New York Times”, u kojemu je novinar naveo “da zna da je ovdje lijepo, naročito zbog mora, ali da nije znao da se u Hrvatskoj može i jako dobro jesti.”

Dalibor Cvitković, ističući 140 godina lošinjske turističke tradicije, rekao je da je TZ Lošinja, nakon kreiranja “Apoksiomenove antičke kuhinje” s lošinjskim kuharom i istraživačem povijesti Adrijanom Nikolićem, u suradnji s Karin Mimica i Dijanom Gluhak Spajić krenuo u afirmaciju kvalitete lošinjskih restorana, najprije sa šesnaest ugostiteljskih objekata.

– Bilo je mukotrpno, bilo je i svađa i suza, kada su prekriženi mnogi godinama primjenjivani recepti. Cilj je promocija prije i poslije sezone, suradnja ovdašnjih i međunarodnih šefova kuhinja, a nije cilj veći broj restorana i ponuda namirnica izvan njihove sezone, poručio je Cvitković, dodajući da treba isticati ono što je kvarnersko i lošinjsko i da “ne mora sve biti isticano kao istarsko ili dalmatinsko”.

Krajinović je istaknuo da “Jadranka” ima prvi restoran s Michelinovom zvjezdicom na otoku, “Alfred Keller” u hotelu “Alhambra”, a da je “Jadranka” predvodnik gastronomije na Kvarneru, prestigavši i Opatiju.

Ham je prenijela iskustva u organizaciji slobodnog vremena “najbogatijih i najutjecajnijih” ljudi, istaknuvši da uvijek preporuča kvarnerske škampe. “Oni ih jedu i u Monte Carlu, ali ovdje se prodaje i priča, dolazak ribara s kašetom još živih škampi i njegova priča kako je ustao u četiri sata i posvađao se sa ženom da bi rano ujutro krenuo na more”.

Povratak korijenima

U drugom dijelu, na temu “Povratak korijenima – iskreno kuhanje bazirano na sezonskim namirnicama iz lokalnog uzgoj”, pod vodstvom Dubravke Tomeković Aralica, govorili su vlasnica restorana na temu šafrana Teresa Gutierrez iz La Manchea u središnjoj Španjolskoj, zatim ugostitelj i somelijer Jure Tomič iz Brežica u Sloveniji, predsjednik Udruge kuhara Zadarske županije Renato Kraljev, chef iz Mošćeničke Drage Stiven Vunić te predsjednik Udruge Vina Kvarnera Žarko Stilin.

I Tomič i Vunić složili su se oko toga da je glavni problem u tome što, koliko god se afirmirale domaće namirnice, njih uglavnom ne bude proizvedeno onoliko koliko bi restoranima trebalo.

“Ona priča o nula kilometara doslovno je laž, jer tih namirnica jednostavno nema dovoljno. Uvijek se traži da budemo autohtoni, a nitko se ne pita tko će nam pripremiti sirovine.

Primjerice, pripremamo patke, pa nam ih ponestane. Zatim, našu pasminu svinje svi žele, ali što ćemo kada je u cijeloj regiji možda sto komada. Jedan seljak može raditi samo za mene, ali badave kad nema dovoljno. Lanac nije zaključen, puno se priča o tome, a svake godine je sve gore i gore”, istaknuo je Tomič, a nadovezao se Vunić:

“Ovo smo pričali i prije tri-četiri godine, a nisam siguran da ćemo se pomaknuti s mrtve točke ako se ne uključi politika i dok netko iz samog vrha ne kaže da je dosta ovakvog stanja.

Moramo potaknuti mlade da se maknu s Facebooka, Instagrama i medija s nebitnim informacijama i da se bave prirodom. Moramo prvi krenuti s time, no to praktički nitko nije učinio”.

I Teresa Gutierrez složila se da manjka domaćih namirnica, istaknuvši da uvijek ima problem nabaviti dovoljno lokalnog sira.

Nezainteresirana djeca

Kraljev, autor “Autohtone kuharice Zadarske županije”, problematičnim je ocijenio to što je tek manji broj učenika ugostiteljskih smjerova zainteresiran za te poslove, a da se ostali upisuju jer imaju slabe ocjene.

– U radu s djecom treba biti psiholog. Sve su manje koncentrirana, osim za mobitel i igrice. Škole su sada drugačije nego prije i djecu treba zainteresirati lijepim riječima, s njima morate pričati o svemu, da biste došli do onoga što trebaju upamtiti. Djeca više ne znaju ni što je riba.

Stilin je zaključio da je u kvarnerskom vinarstvu sve pozitivno, odnosno da se sve proda, 90 posto već “na kućnom pragu”. U završnim riječima, Gutierrez je istaknula da je kuharstvo, svim problemima usprkos, “najljepši posao na svijetu jer donosi sreću drugima”.