Grad Cres povjerio je zagrebačkom arhitektu Alenu Žuniću, profesoru na Arhitektonskom fakultetu i stručnjaku za urbane preobrazbe i suvremene modele planiranja gradova, te arhitektonskom timu iz njegove tvrtke Albatross, izradu nove urbanističke vizije Cresa kojom će se osmisliti novi izgled već postojećih lokacija i objekata u Cresu, ali i dati ideje za uređenje do sada neizgrađenih dijelova prostora.

Još 2024. godine Žunić je s arhitekticom Petrom Vlahek predstavio idejni projekt La Città Felice 2.0 – Sretan grad 2.0, parafrazirajući istoimeno djelo renesansnog filozofa Frane Petrića objavljeno 1553. godine. Cresanin Petrić upravo je na primjeru svoga rodnoga grada zamišljao kakav grad treba biti, što je potrebno za ugodno stanovanje i kvalitetnu kulturu življenja, a njegov model spada u tzv. pragmatični utopizam. I Žunićev koncept temelji se na sličnim teorijskim postulatima, reafirmirajući Petrićeva progresivna razmišljanja iz 16. stoljeća u suvremeno doba s ciljem uspješnog urbanističko-arhitektonskog razvoja grada Cresa do 2050. godine.

Projekt La Città Felice 2.0 obuhvatio je rješenja za tri ključne gradske lokacije: stambenu zgradu na sjeverozapadu grada, sportsku zonu s novom sportskom dvoranom uz postojeći nogometni teren, i treću točku na samom jugu grada s maritimnom sportsko-rekreacijskom zonom i atraktivnim paviljonom u obliku levitirajućega kruga.

– Dva su zajednička nazivnika svih dijelova projekta. Prvi je ideja da se može »graditi prirodom«. Naime, grad je dovoljno malen i svi projekti direktno se naslanjaju na teritorij bogat zelenilom, a upravo to je najveća prednost Cresa. Drugi je oblikovni pristup. Umjesto lomljenih parametričkih formi, nikada viđenih oblika ili skupih materijala, ideja ikoničnosti novih objekata na Cresu temelji se na bazičnim geometrijskim oblicima trokuta, kruga i pravokutnika koji zbog svoje jednostavnosti postaju pomalo neuobičajeni u današnjem kontekstu i upravo zato se percipiraju kao oblikovna atrakcija, objašnjava Žunić.

Kralježnica grada

Na projekt La Città Felice 2.0 nadovezuje se nedavno predstavljeni novi urbanistički prijedlog pod nazivom Cres Line kojeg su autori također arhitekti Alen Žunić i Petra Vlahek.

– Cres Line bi trebao biti milenijski projekt krucijalan za budućnost grada jer nudi u postojećem urbanom tkivu do sada nedostajuće javne sadržaje, prožima i povezuje sve ključne »gradske otoke« (stambene, sportske, turističke, povijesnu jezgru) i provodi sustavnu integraciju Cresa u jasnu urbanu cjelinu. Ako je Cres do sada bio skupina urbanih otoka složena od jezgre (povijesnog središta) i dominantno turističkog stanovanja različitih vrsta (»otok« kampova, »otok« apartmanske izgradnje, »otok« hotela), u 21. stoljeću ima priliku napokon riješiti fragmentiranost prostora kao najveću boljku većine hrvatskih gradova. Cres Line je istovremeno odgovor na nepovezani točkasti razvoj, klimatske promjene i ekološko-prirodne nedostatke, a sa svojim programima i tematskim šetnicama nudi rješenje i za hibridno nadopunjavanje gradskog tkiva svim nedostajućim urbanim sadržajima, ističu Žunić i Vlahek.

Projektom Cres Line stvorit će se nova kralježnica grada, ključna pješačka promenada duga 3,5 kilometara, koja će omogućiti kretanje kroz sve bitne gradske točke i prostore, od krajnjeg sjeverozapada grada do buduće sportsko-rekreacijske zone na jugu, uz uvalu Pišće. Osim brojnih novih programa koji bi se pojavili uz Cres Line, šetnica bi mogla dobiti i atraktivne detalje uređenja. Urbana oprema, infopaneli i koreografija javne rasvjete mogu formirati zanimljive mikrolokacije, umjetničke intervencije i instalacije kao što su murali, art-promenade, dizajn distrikti ili park skulptura.

– U 20. stoljeću dominantan pristup urbanizmu slijedio je modernističke postulate stroge funkcionalne separacije na urbane zone s naglašenom jednom namjenom, primjerice samo stanovanja, samo rada ili rekreacije. Takav je model doveo do prostorne fragmentacije, ali i do osiromašenja urbanog iskustva, posljedično i do potiskivanja ulice kao temeljnog prostora socijalizacije. Realizacije 21. stoljeća jasno nam ukazuju na pomak u paradigmi jer strateški osmišljeni potezi javnog prostora, često oblikovani kao krajobrazne i infrastrukturne intervencije, pokazali su se važnijima od pojedinačnih arhitektonskih objekata, kaže Žunić.

Osigurati kontinuitet kretanja

Cres je danas skup međusobno nedovoljno povezanih cjelina koje su se širile od povijesne jezgre preko niza stambenih i turističkih zona. Cres Line prolazi kroz sve te gradske teme i povezuje ih u usklađenu i integriranu urbanu strukturu.

Nova šetnica uzima u obzir i očekivane klimatske promjene te postaje alternativa postojećem lungomaru i gradskoj rivi koji se, zbog porasta razine mora, sve češće poplavljuju. U takvim bi slučajevima nova pješačka linija osigurala kontinuitet kretanja, ali i puno više od toga jer se ne radi samo o suvremenoj stazi komunikaciji, već je prati niz javnih sadržaja i programa, kao što su manji zeleni prostori, urbani džepovi, trgovi i mjesta susreta, ali uključuje i objekte poput kina, tržnice i garaža koje na svojim krovovima nose parkovno zelenilo i dječja igrališta.

Kako Cres Line ne bi ostao samo mrtvo slovo na papiru, Grad Cres će nastojati dovesti ove projekte do razine izvedbe, a kao jedan od prioriteta izabrana je ljetna pozornica, nedovoljno iskorišteni i neuređeni prostor u samom centru grada u kojem je smješteno ljetno kino, neaktivno već dvije sezone.

Projektom Cres Line sadašnje ljetno kino postaje mali trg s kaskadnim klupama koji se može koristiti za razne druge namjene, a ne samo za projekcije filmova. Iako se nalazi unutar povijesne jezgre, taj novi scenski prostor osmišljen je kroz suvremenu geometriju lomljenog oblika, blagih tonova i materijala koji neće narušiti okruženje.

Novo mjesto okupljanja

– Vrlo je izgledno da ćemo od svih predloženih lokacija uz Cres Line prvo krenuti upravo s ljetnim kinom. To je prostor koji želimo urediti i pretvoriti u novi javni i kulturni fokus otvoren svim građanima Cresa. Nalazi se unutar zaštićene gradske jezgre, što znači da ne zadiremo u nova područja niti širimo naselje, nego samo unapređujemo postojeći urbani ambijent. Oplemenjivanjem tog prostora možemo stvoriti novo mjesto okupljanja i otvoriti nove mogućnosti, prije svega u području kulture, koje u Cresu trenutačno nedostaje. Cilj nam je ove godine pripremiti kompletnu projektnu dokumentaciju i ishoditi dozvole, a vjerujem da bi se već iduće godine moglo krenuti u realizaciju, najavio je gradonačelnik Marin Gregorović koji ističe da je ljetno kino prva točka projekta Cres Line i pokazat će smjer u kojem Grad želi razvijati i ostale gradske prostore.

– Ideja cijelog projekta je stvoriti mogućnosti za razvoj onih sadržaja za koje smatramo da su važni za budućnost grada Cresa, i to na prostorima koji su danas neuređeni ili nemaju jasnu funkciju. Zato smo željeli urbanističko-arhitektonsko idejno rješenje, a u razgovoru s arhitektima prepoznali smo da postoji velik potencijal za dodatno unapređenje prostora u Cresu. Grad ima brojne prednosti, svoju vizuru, arhitekturu stare jezgre, kao i nove dijelove naselja koji su lijepi i mjesta na kojima ljudi rado borave. Sve to čini vrijedno urbano tkivo grada. Naša je ideja te dijelove bolje povezati i nadopuniti sadržajima koji su atraktivni, funkcionalni i dostupni svima, prije svega pješacima. Cilj je da svi dijelovi Cresa budu kvalitetno i smisleno povezani, kaže gradonačelnik Gregorović i naglašava da ovo nisu projekti koji su zamišljeni za brzu realizaciju, već kao vizija, koncept kako se prostorom može upravljati u budućnosti i kako ga se može promišljeno razvijati.