Radno vrijeme i način izvođenja radova bit će prilagođeni ljetnim mjesecima, uz što manji utjecaj na ljetne aktivnosti i svakodnevni život mještana i posjetitelja
povezane vijesti
CRES – Na prošlotjednoj sjednici Gradskog vijeća Grada Cresa jednoglasno je donesen zaključak kojim se odobrava izvođenja radova na rekonstrukciji i dogradnji luke Martinšćica za vrijeme privremene zabrane izvođenja radova, odnosno tijekom ljetne turističke sezone.
Naime, također odlukom Gradskog vijeća, tijekom ljeta su na području Grada Cresa zabranjeni građevinski radovi, a konkretno na području naselja Martinšćica to vrijedi od 20. lipnja do 5. rujna 2026. godine.
Županijska lučka uprava Cres, kao investitor projekta Rekonstrukcija i dogradnja luke otvorene za javni promet u naselju Martinšćica na otoku Cresu, uputila je Gradu Cresu zahtjev za odobravanje izvođenja radova tijekom razdoblja zabrane navodeći kao argument potrebu za osiguravanjem kontinuiteta građenja i nepredvidivost jesenskog i zimskog razdoblja za odvijanje radova.
O zahtjevu se očitovao i Mjesni odbor Martinšćica koji je dao suglasnost uz određene uvjete, pa su gradski vijećnici jednoglasno donijeli zaključak kojim se dozvoljava izvođenje građevinskih radova od 8 do 16 sati bez korištenja udarnih čekića i sličnih naprava kojima se proizvodi buka i prašina u okolišu te bez izvođenja radova koji uzrokuju zamućenje mora.
Osim toga, dozvoljava se samo kopneni dovoz materijala na gradilište koji treba organizirati na način da se omogući prolaz prema kampu Slatina te radovi ne smiju imati utjecaj na nacionalni plovni režim.
Stoga će od lipnja do rujna radovi biti usmjereni isključivo na završne zahvate na već dovršenim podmorskim zidovima i gornjem dijelu luke. Na Fratarskom mulu izvodit će se ojačanje i izgradnja zaštitnog zida, a uz obalu uređenje zida i pristupnih stepenica.
Radno vrijeme i način izvođenja radova bit će prilagođeni ljetnim mjesecima, uz što manji utjecaj na ljetne aktivnosti i svakodnevni život mještana i posjetitelja.

Ravnatelj ŽLU Anton Opatić na sjednici Gradskog vijeća Cresa / Foto Walter Salković
– Završetkom podvodnih radova realizirana je najzahtjevnija faza projekta te je do sada izvedena približno trećina ukupnih radova. U ljetnim mjesecima aktivnosti će biti usmjerene na završne zahvate na nadzemnim dijelovima luke, bez zadiranja u morsko dno i utjecaja na plovni režim.
Naš je prioritet uz radove u luci omogućiti što mirnije odvijanje turističke sezone, sigurnost te odgovorno i kvalitetno provođenje projekta, objasnio je Anton Opatić, ravnatelj Županijske lučke uprave Cres.
Radovi na rekonstrukciji započeli su u rujnu 2025. godine te su do sada uspješno završene pripremna i podvodna faza. Iz akvatorija su uklonjeni mulj, pijesak i drugi nataloženi materijal uz lukobran, obalne zidove i Fratarski mul.
Uklonjeni su i postojeći infrastrukturni elementi te je izvedeno produbljivanje akvatorija. Također su betonirani podmorski obalni i temeljni zidovi, čime su stvoreni ključni preduvjeti za daljnju realizaciju projekta.

Luka Martinšćica
Martinšćica, kao drugo najveće naselje na otoku Cresu, ima važnu prometnu i društvenu ulogu na zapadnom dijelu otoka, a ovim se ulaganjem dodatno unapređuje sigurnost luke i otpornost na vremenske i klimatske uvjete.
– Obnova luke od velikog je značaja za lokalno stanovništvo jer povećava sigurnost plovidbe i doprinosi kvaliteti života. Upravo zato željeli smo osigurati kontinuitet radova i tijekom ljetnih mjeseci, kako bi se nadoknadilo vrijeme izgubljeno zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta tijekom izvođenja projekta.
Riječ je o važnoj investiciji koja unapređuje infrastrukturu i dugoročno podiže standard života na otoku Cresu, rekao je gradonačelnik Cresa Marin Gregorović.
Projekt rekonstrukcije i dogradnje luke u Martinšćici sufinancira Europska unija s 9,8 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Program Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027.
Nositelj projekta je Županijska lučka uprava Cres, završetak radova planiran je do kraja svibnja 2027. godine, a za stanovnike naselja Martinšćica to konkretno znači i povećanje broja komunalnih vezova i bolju zaštitu akvatorija.