Zaduženje

Cres uzima novi kredit, novi zaključak je bio (ne)potreban

Bojan Purić



U procijepu između pravne težine i međusobnih obećanja zaglavio se bankovni kredit od 9,8 milijuna kuna koji Grad Cres kani uzeti kako bi obavio šest većih infrastrukturnih projekata na otoku. Sve je počelo u ožujku, kada je gradska izvršna vlast odlučila krenuti u zaduženje, pravdajući to očekivanjem vrlo slabe turističke sezone i posljedično slabog punjenja gradske blagajne. Tada je umjesto uobičajene sjednice Gradskog vijeća, održana sjednica preko interneta, a tijekom te rasprave nekoliko je vijećnika, kako su i sami rekli, odlučilo dati podršku prijedlogu. No, sada kada su se našli uživo, vijećnici i izvršna vlast drugačije se prisjećaju zaključka koji je tada donesen.


Sanja Tomić, vijećnica iz redova HDZ-a, kazala je da se osjeća izigrano i da je u ožujku gradonačelnik Kristijan Jurjako (HNS) rekao da prihvaća uvjete šestero vijećnika, da se odobri uzimanje kredita, ali da se pritom utvrdi koje su investicije prioritetne. Prema Jurjaku, koji se poziva i na snimku internetske sjednice, Vijeće je dalo podršku ideji o kreditu, s tim da to bude uvjetno, a ovom prilikom, kada je sjednica održana uživo, da kredit bude potvrđen.


Na tragu izjave vijećnice Tomić u raspravi je bio i dvojac iz Akcije mladih, Natalija Marelić Tumaliuan i Hrvoje Sepčić, kao i Stjepan Vodenac s liste HDZ-HRAST. Jadranka Blatt s vlastite neovisne liste, koja je na kraju u glasanju bila suzdržana, kao i Oliver Filipas iz Unije Kvarnera, rekla je da je zaključak s ove sjednice nepotreban i pravno nevažeći jer je kreditu već dano zeleno svjetlo na internetskoj sjednici, pritom ocijenivši istup skupine vijećnika naivnim. Tako je ovaj put izglasan zaključak o podršci kreditu, s tim da prioritetne stavke budu one za reciklažno dvorište, prometnicu SU2 na Melinu, prometnicu prema budućoj sirani u Loznatom te za dogradnju dječjeg vrtića, a da sanacija deponija i prometnica KP4 od Melina prema obali budu na čekanju.




Podsjetimo, na internetskoj sjednici u ožujku najviše se raspravljalo o tome je li kredit slamka spasa građevinskoj branši, nasuprot krizom ugroženim ostalim djelatnostima, iako je vladao konsenzus o dobrim uvjetima kredita.