Rado ističemo da je utjelovljenje i rođenje Sina Božjeg kao čovjeka – događaj spasenja. Rođenje Isusa Krista, Boga koji je postao čovjekom, događaj je koji dijeli svijet na stari i na novi, na svijet do Krista i na svijet poslije Krista – istaknuo je, obraćajući se vjernicima Krčke biksupije svojim božićnim pismom, biskup Ivica Petanjak.

– Isus Krist stoji na granici dvaju svjetova koji imaju svoj kontinuitet, ali i svoj diskontinuitet. Ima nešto što se ne prekida Kristovim dolaskom, a to je samo trajanje i opstanak ovog svijeta, u čiju povijest on ulazi svojim utjelovljenjem i rođenjem. Rođenje Boga kao čovjeka mijenja cjelokupnu sliku svemira. Od tog trenutka ništa više na ovom svijetu neće biti isto – nastavlja krčki biskup.

Najveći događaj

– Dolazak Mesije na Zemlju najveći je događaj svijeta, ali njegov ulazak u povijest svijeta u liku nejakog djeteta i sukladno tome način na koji će ostvarivati svoje mesijansko poslanje – ne kao onaj koji gospodari, nego kao sluga koji u potpunosti želi vršiti volju Očevu i nesebično daje svoj život da ne izgubi ni jednoga koji je došao na svijet – nadilazi svaku moguću ljudsku zamisao i želju.

Sviđalo se to nama ili ne, prihvatili mi to ili odbacili, klanjali se tom neizrecivom Božjem iznenađenju ili ga prezirali, zamislili se nad ovim njegovim potezima i izvukli pouku za nas ili je ignorirali i odbacili, kakav god stav zauzeli – mi ga ni u čemu ne možemo promijeniti i ne možemo reći da se nije dogodio te da za njega nismo znali.

Jedno od najbitnijih Božjih svojstava je da je on životvorac. Bog tvori život i daje ga, on je počelo svega stvorenoga i sve što živi nosi njegov pečat, a sam čovjek stvoren je na sliku njegovu, tj. nosi u sebi najdublje karakteristike svojstvene Bogu samome. Bog kao novorođeno dijete je Bog koji se u potpunosti objavio, ali ga svatko od nas kako takvoga tek treba otkriti.

Najprije trebamo takvog Boga htjeti uzeti u svoje naručje, dopustiti mu da počiva na našim rukama i našim grudima, a onda ćemo ga polako upoznavati kao što se upoznaje čovjeka: njegov karakter, potrebe, želje, očekivanja ali i sva moguća iznenađenja koja samo dijete može priuštiti – ističe nadalje msgr. Petanjak.

Primanje života

– To je druga poruka Božića: samo ako se Boga primi u svoj život kao dijete, taj će nam se Bog-dijete svaki dan sve više otkrivati, objavljivati i voditi do bolje spoznaje nas samih. Primiti dijete znači primiti život. Primiti početke života. Svaki dan biti svjedokom rasta i napretka tog života.

To je treća poruka Božića: Božić je život. Ako dva milenija nakon što nam je ta objava došla od samoga Sina Božjega i prebiva na ovoj Zemlji, suvremeni čovjek ove naše takozvane zapadne civilizacije to još nije shvatio, onda se nalazimo u golemom problemu.

Ako nakon svega mi u dvadeset i prvom stoljeću imamo problem sa životom i ne znamo cijeniti život, ne radujemo se novom životu, ne podržavamo ga i uzimamo za pravo sebi ono jedino što je Bog zadržao za sebe, onda u našoj civilizaciji fali ono najvažnije: nemamo života u sebi. Onaj tko nema života u sebi ne može ga dati drugome.

Ono što ne živi, mrtvo je u sebi. Ako se ne vratimo stvarnoj poruci Božića, ako ne stavimo život u središte naše civilizacije, svi ovi napuhani komercijalni adventi neće biti niti za reciklažni otpad, ustvrdio je krčki biskup, dodavši da »Božić nije igra za djecu, ni zabava za razuzdani svijet kojem kruha i igara nikada neće biti dosta«.

– Rođenje Sina Božjega kao čovjeka središnji je događaj svijeta po kojem je Bog postao čovjekom i za svu se vječnost vezao uz čovjeka, kako bi svaki čovjek postao dijete Božje i ostao njegov za svu vječnost.

Svaki od nas kršćana ima obvezu ovu istinu naše vjere utjeloviti u svome životu, učiniti je vidljivom i prepoznatljivom i donositi je i svjedočiti ovom svijetu.

U tom duhu čestitam Božić i želim blagoslovljenu novu godinu svakom tko se raduje životu, štiti i promiče njegove vrijednosti i tako izgrađuje Božje kraljevstvo u svijetu – riječi su kojima je svoju ovogodišnju božićnu poruku zaključio msgr. Ivica Petanjak.