Kraj

Vela Gospa va Kraje: Od zavjetne kapelice do crkve za one koji su "navigali trbuhun za kruhun"

Aleksandra Kućel Ilić

Foto David Kurti

Foto David Kurti

Nadija Rubeša, predsjednica Udruge građana Kraj je uz najnoviju čakavsku priču odala počast svim ljudima koje je život vezao uz ovo pitoreskno mediteransko podneblje u Općini Mošćenička Draga



Blagdan Velike Gospe u Kraju, rodnom mjestu Viktora Cara Emina (1870. – 1963.), cijenjenog hrvatskog književnika, publicista i prevoditelja svake je godine poseban i privuče brojne Krajane. Kada je riječ o znamenitostima u Kraju, ističe se srednjovjekovna zavjetna crkvica Blažene Djevice Marije, uvrštena u registar graditeljske baštine, u čijem se posjedu nalazi i mnoštvo zavjetnih slika. U toj se crkvici od pamtivijeka uz misno slavlje odavalo počast Majci Božjoj, a tako je bilo i tijekom ovogodišnje proslave blagdana.


Zapisivanju »štorija na čakavsken« vična i uvijek dobro raspoložena Krajanka Nadija Rubeša, inače i predsjednica Udruge građana Kraj, u povodu blagdana Vele Gospe va Kraje napisala je najnoviju crticu iz života i još jednom odala počast svim ljudima koje je život vezao uz ovo pitoreskno mediteransko podneblje u Općini Mošćenička Draga…


Foto David Kurti


Vreme od mornari


– Od kapelice ka je zapisana va teštamente (replika i prevod originala je va sakristije) 6.3.1521. leta, do današnje crekvi Majke Božje s Kraja je pasalo više od 500 let. To je bila kapelica z mićin oltarun fameji Jurja Mohovića kade su se molili Majke Božjoj. Kako su leta pasevale, molili su se Krajani i si ki su ono vreme tu pripadali ili samo pasevali. Vredni i bogomojni judi Sv. Antona, Obrša, Graca, Prema i Hadeja. Pak je prišlo vreme od mornari ki su pod tujemi bandijerami, trbuhun za kruhun navigali po veleh i nepoznateh moreh. Muški va cvete mladosti i oni stareji, ki su more voleli i kako mali od kužine, palube, do kapitani s njin jubovali. Nevere, bure i nesreći morske crtale su sliku, mučnu i strašnu sliku na koj su mat, otac, žena i deca čekali da se »marinaio« vrne doma. Zahvale mornari ki su preživeli nesreći zbirale su se va crekve Blažene Djevice Marije va Kraje. Majke Božjoj su se regalalevale i kitile ju, zlatne krunice ke su je krasile zahvalun i poniznošću spašeneh, slikami brodi i zahvali druge sorti. Čuda teh slik zavjeta su bile izložene na zideh crekvice da se svi ki pridu nutra, va mire moru domislet muki i nevoji mornari. Sada su va sakristije ili spravne leže na kore. Va spokoj su šli mornari i kapitani krajski. Va spokoj je šlo svo zlato z crkvene kase, svo zlato z oltara Majke Božje – napisala je Nadija Rubeša, a nakon povijesnog osvrta, dala je i pregled ovogodišnje svetkovine u nekadašnjem mjestu ribara i pomoraca koje se danas sve više okrenulo turizmu.


Foto David Kurti


Pokle maši




– Danas je crekva lepa, velika, restaurirana i uvrštena u Registrar kulturne (graditeljske) baštine Republike Hrvatske. Kao zavjetna crekva i mesto kade se čuda let okupljaju vjernici, već tradicionalno i ovo leto se je svečano proslavil blagdan Vele Gospe va Kraje. Bila je maša, sveći su potiho gorele i Majčice Božjoj pošijale molitvi, nakane, zavjete i jubav. Blagdan ni od čera. Blagdan je otkako znamo za nas i naše i oneh prvo njih. Njin na spomen, klanjamo se s poštovanjem. Čuda judi se je danas pomolilo, pokle maši trefilo nekega kega dugo nisu videli, poćakulali, okrepili se i zatancali. Lepo je bilo kako i pasaneh let, a bit će i va oneh ke prihajaju dokle god va srce nosimo kapić jubavi i poniznosti, dokle molitvi svojun milosti obavijaju Majku Božju, našu crekvicu, mići i lepi Kraj – napisala je Nadija Rubeša.


Foto David Kurti


Krepat, ma ne molat


Krajani su vrlo ponosni na činjenicu da se slavni Viktor Car Emin rodio baš u njihovom kraju, a zahvaljujući Nadiji Rubeša koja je smatrala da se o tome premalo zna i premalo govori, svake se godine uz prigodne svečanosti obilježavaju obljetnice književnikove smrti. Također, zahvaljujući sluhu lokalne zajednice, Viktor Car Emin danas ima i mali interpretacijski centar otvoren u mjestu Kraj gdje se organiziraju književne večeri, izložbe i druga kulturno-umjetnička događanja i odaje počast čovjeku koji je na svoj poseban način, svojim perom, od zaborava otrgnuo stare uzrečice koje su koristili »ljudi od mora«, pa tako i onu najzvučniju »krepat, ma ne molat«, uzrečicu koju su koristili mornari, ali i kapetani.


Foto David Kurti