OPSTANAK PITOMOGA KESTENA

Borba protiv nametnika na Liburniji: Spasonosna pasta nanosi se na zaražena stabla maruna

Aleksandra Kućel Ilić

Stručna ekipa u posjetu nasadima maruna na području grada Opatije / Foto GRAD OPATIJA

Stručna ekipa u posjetu nasadima maruna na području grada Opatije / Foto GRAD OPATIJA

Stručnjaci Hrvatskog šumarskog instituta su na opatijskom terenu uzimali uzorke raka kestenove kore kako bi u laboratoriju mogli napraviti sredstvo biološke kontrole u obliku paste



 


 


OPATIJA – Maruni, stabla pitomoga kestena na Liburniji postoje 500 i više godina, a kako bi opstala i svake godine u listopadu dala slatke plodove jeseni, potrebna je sustavna briga i njihovih vlasnika i lokalnih vlasti. Osim Općine Lovran koja je uključila struku u višegodišnju borbu protiv nametnika, ose šiškarice i bolesti koju je teško kontrolirati, raka kore maruna, sa željom da se revitaliziraju nasadi maruna, u korisnu akciju je već godinama uključen i Grad Opatija na čijem području stručnjaci Hrvatskog šumarskog instituta upravo provode važne aktivnosti. Cilj im je dati fokus na revitalizaciju šuma maruna te su iz Grada Opatije pozvali vlasnike šuma maruna s tog teritorija koji žele da se na njihovim stablima primijeni sredstvo biološke kontrole koje će biti izrađeno u laboratoriju Hrvatskog šumarskog instituta, da dostave ime i prezime, kontakt broj te lokaciju šume.


Gljivična bolest




– Najveći izazov s kojim se vlasnici šuma maruna suočavaju je rak kore kestena. Riječ je o ozbiljnoj gljivičnoj bolesti koja pogađa stabla pitomog kestena i uzrokuje pukotine na kori, njezino ljuštenje i postupno propadanje stabala. Na stablima se javljaju tri oblika bolesti: aktivni rak, površinski rak i kalusirajući (zacjeljujući) rak. Aktivni je najopasniji jer prodire duboko u deblo i razara ga. No, u prirodi postoje i slabije agresivni oblici iste gljive koji mogu zaustaviti širenje bolesti i potaknuti zacjeljivanje rana – objašnjava se na gradskim mrežnim stranicama.


Primjer stabla pogođenog gljivicama / Foto GRAD OPATIJA


Stručnjaci Hrvatskog šumarskog instituta su na opatijskom terenu uzimali uzorke raka kestenove kore kako bi u laboratoriju mogli napraviti sredstvo biološke kontrole u obliku paste koja se nanosi na zaražena stabla. Pasta s hipovirulentnim sojem sadrži manje virulentne sojeve koji mogu smanjiti štetu uzrokovanu patogenom.


Biološka kontrola


– Kada se primijeni na zaražena stabla, pasta može pomoći u kontroliranju bolesti i poticanju procesa zacjeljivanja rana i zaštite stabala od propadanja. Uneseno sredstvo biološke kontrole ima sposobnost daljnjeg prirodnog širenja na druga stabla putem vjetra, kiše, ptica i šumskih životinja. Ovaj pristup je ekološki održiv i pomaže očuvanju šuma pitomog kestena na područjima gdje je rak kore prisutan. Proces je postupan i zahtijeva vrijeme, ali predstavlja važan korak u zaštiti šuma maruna – poručili su nadležni iz Grada Opatije, a obrazac za prijavu vlasnika za primjenu sredstava biološke kontrole je dostupan na mrežnim stranicama Grada Opatije.


Kako se može saznati od »liječnika za stabla«, bolest pod nazivom rak kore kestena je teško kontrolirati, a zaražena stabla često umiru, što može imati dugoročne posljedice na populaciju pitomog kestena.