OPATIJA  Stotinjak prosvjednika okupilo se na opatijskoj Slatini kako bi izrazilo svoje nezadovoljstvo novim prijedlogom zakona o pomorskom dobru. “Va vražju mater hote, ne damo naše grote!”, “Danas koncesija, sutra prodaja!”, “Bez ograde!”, “Prste dalje od naših grota!” – samo su neki od natpisa na transparentima visoko podignutim na skupu kojeg je organizirala opatijska udruga Žmergo.

– Protiv smo ovog izuzetno lošeg novog prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Zakon je loše pripremljen, nije u skladu s EU direktivama. Najviše nas žuljaju mogućnosti koje bi se ovim zakonom pružale krupnom kapitalu, investitorima – govorimo o funkcionalnim cjelinama hotela koje bi zauzele određene plaže, koncesijama na preko 50 godina, ogradama, stražarima… Nama kao okolišnoj udruzi smeta i nasipavanje. Javljaju nam kako se svakodnevno vrši nasipavanje zemljom, riječnim oblucima, a to se tako ne smije raditi. Sami sebi režemo granu na kojoj sjedimo, uništavamo more i morski okoliš i ostat ćemo bez našeg najvećeg “dragulja”. Hrvatskoj treba vizija što će i kako, u tu viziju se trebaju uključiti i građani. Šačica ljudi ne smije odlučivati o javnom dobru, o pomorskom dobru. Lokalno treba sjesti i vidjeti što želimo i na koji način to možemo napraviti – rekla je Helena Traub iz opatijskog Žmerga.

Skupu se odazvao i nekadašnji gradonačelnik Opatije Axel Luttenberger, sveučilišni profesor pomorskog prava i autor sveučilišnog udžbenika o pomorskom pravu.

– Predloženi zakon je neustavan jer se vrednota općeg dobra uopće nije primjenjivala. U smislu pravne struke zakon je nesuvislo napisan. Suština je da se opće dobro želi privatizirati i to na jedan vrlo glup, nemušt pravni način. Stalno se govori o koncesijama, a koncesija je u pravnoj teoriji nešto što je iznimka od općeg pravila – netko ima pravo na nešto na što inače ne bi imao pravo. Oni u biti sve žele pretvoriti u koncesiju. Drugi važni element je da su koncesije dugoročne – 30-40 godina. Naredno mišljenje je da postoji založno pravo, tako da će u biti vlasnik naših plaža biti inozemne banke. Govori se i o funkcionalnoj cjelini hotela i plaže ispod hotela čime se isključuje od opće upotrebe, s time da oni mogu čak tužiti za smetanje posjeda. Kako to može biti funkcionalna cjelina – primjerice strano privatno vlasništvo hotela s općim dobrom – to je potpuna pravna besmislica.

Zakon je očito napravljen pod utjecajem vanjskih lobija. Prijašnji zakon je imao pola članaka od sadašnjeg i u naravi se nije primjenjivao odnosno ministarstvo, županija, gradovi, općine zatvarale su oči pred svim nepodopštinama, a sada se sve te nepodopštine žele legalizirati radi povećanja pravne sigurnosti onih koji nas žele lišiti općeg dobra. Ono što se dobiva od koncesije je minorno, a šteta je za građane maksimalna, rekao je Luttenberger, a Lidija Luttenberger je za govornicom ukazala na primjere iz Opatije gdje se kupališta deset mjeseci u godini koriste kao skladišta – primjer kupališta Lido i Angiolina, gdje koncesionar/investitor za betoniziranje povijesne lučice plaća Gradu svega 8 eura dnevno…

Na masovno iseljavanje, gradnju velikog broja golemih zgrada i problem plaža osvrnuo se uz dozu humora i poznati glazbenik Dražen Turina Šajeta. O narušenoj vizuri grada par riječi su rekli opatijski fotoreporteri Petar Kirschner, David Kurti i Nikola Turina.

Prosvjedu su prisustvovali i opatijski Kukali, poznati po redovitom zimskom kupanju u moru. Zatim je nekoliko najhrabrijih skočilo u more usprkos buri i niskim temperaturama.

Foto S. Aničić