Razgovor

Sandra Janković, dekanica FMTU-a: Naše studijske programe moramo uskladiti s potrebama tržišta rada

Marina Kirigin

Foto Marina Kirigin

Foto Marina Kirigin

Jedan od prvih zadataka bit će pokretanje studija na engleskom jeziku, a želja je i da postanemo međunarodni centar ljetnih škola. Naglasak će biti na podizanju kvalitete nastave i znanstveno-istraživačkog rada, ali i većoj suradnji s gospodarstvom te ćemo osnovati Centar za karijere, kako bismo pratili zapošljivost studenata i razvijali dijalog s poslodavcima



Prof. dr. sc. Sandra Janković nova je dekanica Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu. Ove jeseni preuzela je vođenje ove ustanove riječkog Sveučilišta smještene u Iki od dotadašnje dekanice Dore Smolčić Jurdana. Janković na fakultetu u Opatiji radi već 26 godina, predaje kolegije iz područja menadžerskog računovodstva i upravljanja prihodima.


Diplomirala je i magistrirala u Opatiji, dok je doktorat stekla na Ekonomskom sveučilištu u Beču. Dosad je obnašala funkciju prodekanice za međunarodnu suradnju te bila pomoćnica dekana za međunarodne studije.


Ove godine odlučila se kandidirati za dekana te je u lipnju dobila za to podršku kolektiva i studenata. Jedan od njezinih javnosti prepoznatljivih projekata je Benchmarking hrvatskog hotelijerstva koji okuplja u Hrvatskoj više od 250 subjekata u turizmu.




– Vizija Fakulteta je biti lider visokog obrazovanja, znanstvenog i stručnog istraživanja u području turizma, ugostiteljstva i održivog razvoja u Hrvatskoj i široj regiji. Kako bismo to realizirali, moramo konstantno podizati ljestvicu kvalitete, ali i raditi na internacionalizaciji Fakulteta te privlačenju stranih studenata.


Stoga će jedan od prvih zadataka biti i pokretanje studija na engleskom jeziku. Osim toga, a uzimajući u obzir našu jedinstvenu lokaciju, želja mi je da postanemo i međunarodni centar ljetnih škola. Naglasak će svakako biti na podizanju kvalitete nastave i znanstveno-istraživačkog rada, ali i većoj suradnji s gospodarstvom.


Naše studijske programe moramo razvijati u skladu s potrebama tržišta rada. Naime, kroz svoje obrazovne i istraživačke aktivnosti Fakultet mora kontinuirano doprinositi razvoju turističko-hotelskog gospodarstva.


Uz nastavu i istraživanje, suradnja s gospodarstvom, kao i njihovi stavovi i mišljenja o kompetencijama diplomanata te o ishodima učenja naših programa, jako su nam bitni.


S tim u vezi planiramo uskoro osnovati Centar za karijere koji će biti integriran s centrom za stručnu praksu te voditi brigu o zapošljivosti diplomanata i biti direktno povezan sa stručnim bazama, odnosno svim potencijalnim poslodavcima u turizmu i hotelijerstvu. Stalno praćenje zapošljivosti studenata te razvijanje dijaloga s poslodavcima bit će jedan od zadataka Fakulteta u predstojećem mandatu od tri godine.


Laboratorij za inovacije


Pri tome, poseban naglasak u mojem mandatnom razdoblju bit će osnivanje tzv. eTurizam laba koji će nuditi globalnu izvrsnost u području eTurizma u najširem mogućem smislu: uključujući eHospitality, eCatering/Food, eTravel, eTransport.


Iz ovog Laba trebaju izaći istraživanja o utjecaju društvenih medija u turizmu, online reputaciji svih subjekata u turizmu (hotela, restorana, kampova, marina,…), on mora biti izvor za kreiranje proširene stvarnosti i gamifikaciju.


Mora sadržavati najnovije digitalne instrumente, kao i svu najnoviju tehnologiju koju danas primjenjuju hoteli, a kako bi omogućili studentima i nastavnicima da budu u korak s vremenom. Naime, studenti moraju osmišljavati nove inovativne turističke proizvode stvarajući zajedno sa svojim nastavnicima živući laboratorij za inovacije u digitalnom turizmu.


Jedan od segmenata ovog eTurizam laba je eHospitality lab koji mora posjedovati kompletan Property Management System hotela sa svim modulima poslovanja i najnovijim tehnologijama. 


FMTU eTurizam lab težit će da postane istraživački centar globalne izvrsnosti te biti osnova za implementaciju povezivanja obrazovanja i znanosti – govori nova dekanica FMTU-a o prvim koracima, željama i idejama za ustanovu koju će voditi idućih godina.


Koji su izazovi s kojima se susrećete u provođenju planiranih akademskih programa u ovo doba pandemije koronavirusa?


– Izazovi svakako postoje u kontekstu provođenja planiranih aktivnosti, a s obzirom na COVID-19. U vrlo kratkom razdoblju prešli smo na online nastavu i online ispitivanje, to ima svakako svojih prednosti, ali ima i nekih nedostataka, posebno u obrazovanju u turizmu.


Idealno bi bilo kada bismo mogli imati kombinaciju online i rada na fakultetu, tzv. hibridni model. Naime, online nastava će, pored fizičkog distanciranja studenata, imati negativan utjecaj na timski rad, ali i na razvoj njihovih mekih vještina kao što su prilagodljivost, kreativnost, komunikativnost, sposobnost rješavanja problema u timu, mogućnost uvjeravanja i slično, koje su danas sve više tražene na tržištu rada.


Svjesni navedenih činjenica, profesori će morati prilagođavati metode rada novim uvjetima, ali i generacijama studenata. Tu je i problem s provođenjem stručne prakse koja je inače predviđena od ožujka do svibnja.


Osim COVID-a, izazov vidim i generalno u prilagođavanju načina poučavanja novih generacija studenata. Naime, moramo biti svjesni da dolazi do velikih promjena navika studenata, odnosno njihovih očekivanja i ponašanja.


Navike Z generacije uvelike se razlikuju od onih prethodnih. Njihov imperativ je internacionalizacija, korištenje IKT-a, razvijanje praktičnih kompetencija te potpuno drukčiji načini učenja. Stoga metode poučavanja, ali i načine vrednovanja znanja, odnosno ispitivanja, moramo mijenjati i prilagođavati.


U tom kontekstu razvoj Fakulteta treba temeljiti na snažnoj povezanosti znanosti i obrazovanja te na konceptu obrazovanja usmjerenog na studente, a u skladu s međunarodnim, najboljim studijskim programima iz turizma i ugostiteljstva.



Cjeloživotno obrazovanje


Koliko je važno ulagati u edukaciju kadrova u turizmu?


– Ovu situaciju djelatnici u turizmu trebali bi iskoristiti za ulaganja u svoje znanje, stjecanje nekih novih kompetencija i vještina, a kako bi bili konkurentniji i kompetitivniji. Jer, postoji samo jedna stvar koja je, dugoročno gledano, skuplja od obrazovanja, a to je: ne obrazovati se!


Mi u tom kontekstu nudimo čitav niz programa cjeloživotnog obrazovanja, koji će također uskoro krenuti online, ali i diplomske studije koji uvijek mogu biti interesantni za neke uže specijalizacije.


Standardi u ugostiteljstvu su se promijenili, masovnosti više nema, njeguje se individualni pristup, za koji je upitna dugoročna financijska sigurnost. Rješenje je svakako u osmišljavanju novih, inovativnih pristupa i proizvoda u turizmu, kako u segmentu selektivnih oblika turizma (posebno kulturni, zdravstveni, gastro), tako i u segmentu novih poslovnih modela, komunikaciji s tržištem, s naglaskom na novim, inovativnim promotivnim i prodajnim aktivnostima.


A da bismo to znali, moramo se educirati. Moramo biti svjesni da mi danas poučavamo Z generaciju koja je odrasla uz modernu tehnologiju i inovacije i koja bi se na tržištu rada trebala snaći puno brže nego što je to bio slučaj s prethodnim generacijama.


To su generacije koje će, s obzirom na svoju informatičku pismenost, uz pomoć tehnologija svijet oblikovati onako kako oni žele. Njihov je svijet prožet kompjutorima, mobitelima i društvenim mrežama, ali za razliku od milenijalaca, oni su svjesni recesija i financijski su puno oprezniji, no otvoreni su, kreativni, znatiželjni i ambiciozni te tolerantni prema različitostima.


Upravo oni mogu kreirati nove turističke proizvode i usluge koje će biti u skladu s novim tehnologijama, održivim razvojem te zahtjevima novih generacija turista. Iz tog razloga turističko-hotelsko gospodarstvo, kao i lokalna uprava, moraju shvatiti da trebaju te generacije kako bi bili i ostali konkurentni na tržištu.


To je ujedno i zadatak Fakulteta: tim mladim ljudima treba dati priliku još za vrijeme studija da se okušaju u rješavanju problema i kreiranju novih proizvoda i usluga. Danas je naime u svijetu trend da upravo neriješena pitanja praktičara, odnosno inovacije u poslovanju, kao i inovativna rješenja, dolaze od mladih djelatnika, neopterećenih svakodnevnim poslovnim problemima.


Osim stručnih kompetencija koje treba redovito razvijati i usavršavati, ne smijemo zaboraviti i na one meke, tzv. soft skills. Posjedovati i emocionalnu inteligenciju, učinkovito djelovati u različitim timovima, kreativnost, inovativnost, sposobnost kritičkog i analitičkog razmišljanja, etično prosuđivanje i društvena odgovornost, digitalne kompetencije, ali i za naše područje vrlo važna gostoljubivost… I to su vještine na kojima treba raditi i koje treba razvijati.



Kriza kao izazov


Kakve će biti posljedice ove sada krizne situacije? Kako će ona utjecati na poslovanje turističkoga gospodarstva i kvalitetu, investicije i sadržaj usluge?


– U krizi se obično otkriju svi nedostaci, no svaku krizu treba promatrati kao izazov, stoga u vremenu koje je pred nama treba otkrivati nove prilike za razvoj odgovornog i održivog turizma, te nuditi nove, autentične priče i na njima graditi inovativne turističke proizvode.


Konačno bi bilo vrijeme i da zaživi priča zelene i plave Hrvatske te da se kroz turizam plasira puno više domaćih proizvoda, ekološki uzgojenih, ali i na tržištu cjenovno konkurentnih. Vjerujem da će to biti šansa za velik broj postojećih, ali i otvaranje novih OPG-ova koji će upravo kroz nove oblike razvoja turizma imati priliku plasirati svoje proizvode.


Podaci nam već pokazuju da su najveći gubitnici upravo oni hoteli koji su u pred i posezoni bili okrenuti MICE – segmentu, budući da je ovaj segment gotovo pa nestao i očito je da će proći puno vremena do njegovog financijskog oporavka.


Iz tog razloga, a temeljem podataka u okviru Benchmarking projekta, podaci o poslovanju hotela za kumulativni period od prvih pet mjeseci u 2020. godini su poražavajući: iskorištenost kapaciteta iznosi svega 4 posto (u 2019. je iznosila 33 posto); prosječna cijena sobe (ADR) je ostala na istoj razini – 68 eura, no ostvareni dnevni prihod od smještaja po raspoloživoj sobi (RevPAR) iznosi svega 2,5 eura, dok je u 2019. u istom razdoblju iznosio 21 euro.


Ukupan poslovni prihod (dakle, uključuje i prihode hrane i pića, najma i ostalih usluga – TRevPAR) iznosi u ovoj godini za prvih pet mjeseci 5,6 eura po sobi, dok je u 2019. iznosio 36 eura. Dakle, brojevi pokazuju da su rezultati lošiji i do 90%, odnosno da je ostvareno svega 10-15 posto rezultata protekle godine.


Potencijalni pad broja domaćih studenata zamijeniti stranima


Hoće li pandemija utjecati na interes mladih za rad u turizmu?


– Činjenica da je do sada turizam kod nas generirao gotovo petinu bruto društvenog proizvoda, ostvarujući 12 milijardi eura prihoda, zasigurno će u ovoj, a i u godinama pred nama ostaviti značajan negativan trag na razvoj hrvatskoga gospodarstva.


Osim toga, nažalost, posljednjih godina u Hrvatskoj bilježi se trend opadanja broja studenata, uglavnom zbog demografskih i ekonomskih trendova. Daljnji nastavak depopulacije te odljev maturanata izvan Hrvatske rezultirat će manjim brojem studenata.


Istovremeno, svjetski poznate visokoškolske institucije iz područja turizma i hotelijerstva posljednjih godina također bilježe pad broja studenata (posebno u domeni menadžmenta u hotelijerstvu) te se intenzivno okreću azijskom tržištu, kako bi održali planirani broj studenata i osigurali financijsku stabilnost.


To se odnosi kako na fakultete u Europi, tako i na fakultete u SAD-u i mnogi od njih su već najavili iduću cijelu akademsku godinu isključivo online nastavu. Stoga je za očekivati da će doći do laganog pada broja studenata i kod nas.


No upravo iz tog razloga moramo biti jači i bolji od svojih konkurenata, podizati ljestvicu kvalitete, razvijati programe sa stranim partnerima, promovirati se u inozemstvu te potencijalni pad domaćih zamijeniti stranim studentima.