»ZELENA« KONFERENCIJA

Predstavljena publikacija “Eko Liburnija zdrava i čista – bise Jadrana”. Poseban naglasak na djeci

Aleksandra Kućel Ilić

SERGEJ DRECHSLER

SERGEJ DRECHSLER

Publikaciju »Eko Liburnija zdrava i čista – biser Jadrana« zajednički su pripremili KD Komunalac, Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ-a i Hrvatska udruga stanara i suvlasnika zgrada



OPATIJA – »Eko Liburnija zdrava i čista – biser Jadrana«, vrlo korisna i edukativna publikacija na 100 stranica koju su u ime lokalne samouprave liburnijske rivijere zajednički pripremili Komunalno društvo Komunalac, Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ-a i Hrvatska udruga stanara i suvlasnika zgrada, predstavljena je jučer javnosti na konferenciji u opatijskoj Villi Antonio.


Svrha projekta je edukacija građana o zaštiti okoliša, temeljena na dosadašnjim pozitivnim iskustvima, uz poseban naglasak na edukaciji najmlađih, djece u vrtićima, a naročito u osnovnim školama. U predvorju su bili izloženi paneli koji kombinacijom slika i teksta informiraju zainteresirane o aktualnim ekološkim temama koje se tiču ne samo Liburnije i PGŽ-a, već i cijele Hrvatske pa i šire, a nova ekološka brošura donosi pregršt ilustracija o temama koje obuhvaćaju postupanje s otpadom, prevenciju bolesti i korištenje energije koja ne ugrožava prirodu i zdravlje ljudi.


Uskoro edukacija


Pod motom »Sačuvajmo naš okoliš za buduće generacije«, što između ostalog podrazumijeva smanjenje otpada, kompostiranje biootpada, kao i razvrstavanje korisnoga otpada, na ovoj su »zelenoj« konferenciji govorili voditelj projekta i direktor Komunalca Ervino Mrak, zamjenica opatijskoga gradonačelnika Kristina Đukić, zamjenik ravnatelja NZZJZ-a Rijeka Željko Linšak, predsjednik Hrvatske udruge stanara i suvlasnika zgrada Dejan Bodul, urednik brošure Milan Jokić te predstavnik Fonda za zaštitu okoliša Roman Leopold.




– Brošura je bila spremna za promociju još prije sezone, ali smo tek sad iz poznatih razloga uspjeli posložiti sve kako bi se ovaj kvalitetan projekt u suradnji s našim partnerima mogao realizirati. Tiskana je u 2.000 primjeraka i primjenjiva je ne samo za područje Liburnije i PGŽ-a, već i šire, u cijeloj Hrvatskoj. Edukaciju o zbrinjavanju otpada uskoro ćemo početi provoditi po svim liburnijskim osnovnim školama – najavio je Ervino Mrak.


Pohvale projektu izrazila je zamjenica gradonačelnika Kristina Đukić koja je apelirala na sva domaćinstva da pridonesu pravilnom zbrinjavanju otpada i da misle na svoje zdravlje i zdravlje sugrađana. Naime, svaki građanin u godini dana proizvede 386 kilograma otpada, a kako je istaknuto u brošuri, što se bolje razvrsta otpad kod kuće, to će računi za ovu uslugu biti manji. Željko Linšak upozorio je da nadolazeće promjene u zakonskoj regulativi oko zbrinjavanja otpada neće biti lagan posao i stoga se sve generacije moraju uključiti u projekt koji vodi u smjeru održivog zbrinjavanja otpada.


Reciklažna dvorišta


Međutim, kako je pojasnio Ervino Mrak, da bi se otpad pravilno zbrinjavao i odvajao, nije nužno samo imati adekvatne posude, kamione i ljude, već treba izgraditi i reciklažna dvorišta, kompostane i sortirnice. Po njegovim riječima, spalionica i energana u Europi ima oko 500, no na našim prostorima se o tim temama još ne razmišlja dovoljno. Reciklažna dvorišta u ovom trenutku imaju tek općine Lovran i Matulji, dok Opatija i Mošćenička Draga imaju tek mobilna reciklažna dvorišta, no kompostana i sortirnica za otpad na Liburniji zasad još ne postoje. Kako se moglo čuti jučer u Opatiji, postoji inicijativa za otvorenjem tvornice za industrijsku reciklažu otpada u okvirima poslovne zone Komunalca u Jurdanima te za nju postoji idejni projekt.


Dugo razdoblje razgradnje


Za tonu papira potrebno je posjeći dvadesetak mladih stabala. Plastična vrećica koristi se prosječno 12 minuta, a u prirodi se raspada više stotina godina. Koliko je potrebno za razgradnju predmeta koji se najčešće bacaju u more? Za razgradnju kore banane potrebna su četiri tjedna, papira šest tjedana, no kožnih cipela čak 45 godina, a baterija 100 godina. Odbačene pelene i plastične boce će na razgradnju u moru čekati 450 godina, udica 600 godina, a plastični pribor za jelo dugačkih 1.000 godina. Tko se vrlo neodgovorno odluči staru autogumu odbaciti u more, treba znati da će za razgradnju trebati čak 2.000 godina, a »rekord« drže staklene boce koje se razgrade tek za 4.000 godina, i to su činjenice koje se uz druge podatke nalaze u brošuri Eko Liburnije.