15. izdanje

Otvoreni Dani antifašizma u Opatiji, brojni učenici poručili da žele budućnost bez sukoba i ratova

Aleksandra Kućel Ilić

Foto Sergej Drechsler

Foto Sergej Drechsler

Velika dvorana Ville Antonio bila je ispunjena do zadnjeg mjesta, sjedilo se čak i na improviziranim sjedećim mjestima ili stajalo



Ono što su organizatori iz UABA Grada Opatije priželjkivali, to se i ostvarilo danas na 15. po redu Danima antifašizma u Opatiji, organiziranim kao i svake godine u suradnji s opatijskom Gimnazijom Eugena Kumičića.


Velika dvorana Ville Antonio je naime bila ispunjena do zadnjeg mjesta, sjedilo se čak i na improviziranim sjedećim mjestima ili stajalo, a uz GEK-ovce koji su već tradicionalno u pratnji svojih profesora i ravnatelja aktivno uključeni u program, došli su i učenici iz ostale tri opatijske srednje škole, te đaci završnog razreda opatijske osnovne škole, kao i ravnatelji ovih škola.


Uz predsjednika UABA Grada Opatije Brunu Starčića koji je posebno pozdravio osnivače manifestacije, umirovljenu gimnazijsku profesoricu Tatjanu Matetić i počasnog predsjednika UABA Grada Opatije Olega Mandića koji su iz opravdanih razloga izostali s otvorenja trodnevne priče, skup su pozdravili i ravnatelj opatijske Gimnazije Boris Barbarić, predsjednik SABA PGŽ Dinko Tamarut, te opatijski gradonačelnik Fernando Kirigin uz jasnu poruku da je u svih dosadašnjih 15 izdanja Dana antifašizma ideja bila upoznati mlade s antifašističkim vrijednostima na kojima počiva današnja Europa i koje su zalog za budućnost kakvu se priželjkuje – budućnost bez sukoba i bez ratova.


Rezultati ankete




Učenici iz četiri opatijske srednje škole i jedne osnovne, predstavili su rezultate ankete na temu antifašizma koja je nedavno bila provedena među stotinjak učenika različitih dobnih uzrasta.



– Dobiveni rezultati su šaroliki, a za dublju analizu bi se trebao uključiti širi tim stručnjaka osim samih povjesničara, dakle i psiholozi, sociolozi i filozofi.


Situacija nije loša, ali treba još više raditi i definirati smjernice. Pokazalo se da su učenici generalno upoznati s pojmovima fažizma i antifašizma, znaju temeljne odrednice oba pojma i smatraju da je važno o njima poučavati, no istovremeno navode i da je njihova upoznatost s njima relativno slaba, što je posebno izraženo kod učenika u strukovnim školama.


Poznavanje pojmova je vezano uz povijesni kontekst, ali učenici uglavnom ne prepoznaju situacije koje se upravo događaju, a svjesni smo novih fašizama u suvremenom svijetu.


Ne znaju prepoznati da su to svi ratovi, različite diskriminacije među ljudima, odnos prema izbjeglicama primjerice.


Svakako bi kod njih trebalo uz nastavak podučavanja razvijati i kritičko mišljenje – navela je prof. Sanja Simper koja je profesorica povijesti u GEK-u, te je danas bila i u ulozi moderatorice programa.


Projekt “Reci NE neofašizmu”


Predstavljen je također i projekt Prirodoslovne i grafičke škole Rijeka “Reci NE neofašizmu”.


Željka Travaš, profesorica u spomenutoj riječkoj školi istaknula je da se radilo o složenom projektu iz domene građanskog odgoja i obrazovanja.


Foto Sergej Drechsler


Po njezinim riječima, bio je to multidisciplinarni projekt tijekom kojega su učenici imali priliku povezati znanje iz sociologije, psihologije i povijesti, a tematiku neofašizma prepoznati kao problem u društvu, kako na lokalnoj, tako i na globalnoj razini.


– Učenici su sustavno proveli istraživanje da bi istražili problem pojave neofašističkih obilježja u današnjem svijetu, pa tako i u hrvatskom društvu.


Proveli su i anketu koja je dala određene rezultate u smislu nepoznavanja stvari među mlađim naraštajima i onda su počeli dalje istraživati, te svoje istraživanje i dokumentirali.


Tijekom terenske nastave su posjetili Memorijalni centar Lipa pamti i više puta imali javne nastupe na ovu temu koju su inače sami izabrali i pokazala se punim pogotkom.


Pokazalo se da ima smisla raditi na zaštiti ljudskih prava, a u projektu je sudjelovalo četvero ključnih učenika i to Lena Glavačević, Nina Gregorović, Frane Dragoslavić i Fran Peruško.


Njihov je zaključak da je važno apsolutno reći NE neofašizmu – zaključila je profesorica Travaš.


Večer filmova i tribina


Dani antifšizma se nastavljaju i sutra, u četvrtak je u Villi Antonio na rasporedu večer filma na kojoj će u 17 sati biti prikazan film redatelja dokumentarnih filmova Rasima Karalića “Sjećanja na Kampor” iz 2012. godine.


Nakon projekcije bit će održana panel rasprava s autorom uz moderiranje Nevena Šantića koji će u toj ulozi biti i dan kasnije.


Manifestacija će završiti u petak, 8. ožujka uz javnu tribinu “Zašto antifašizam danas?” od 17 sati nadalje kada će o ugroženosti demokracije i načinima otpora novom barbarstvu govoriti Zoran Pusić i dr. sc. Željko Bartulović.