Nizozemski slikar Joost de Jonge ovog petka izlaže u Umjetničkom paviljonu Juraj Šporer u Opatiji. Joost de Jonge je slikarsko i intelektualno obrazovanje stjecao na akademijama u Utrechtu i Barceloni, a bitne su mu umjetničke stanice Amsterdam i Beč.

Iako rodom iz Utrechta (1975.g.), živi i stvara u okolici Dijona u Francuskoj, a rado dolazi i na naše obale, u Opatiju i Rijeku.

U Kockici Muzeja grada Rijeke imao je u studenome i prosincu 2023. godine izložbu nadahnutu slikom Gustava Klimta Orfej i Euridika, izloženom u stalnom postavu u Palači šećera Muzeja.

Prilikom osmišljavanja ove izložbe njegova su učestala putovanja bila podsjetnik na mit o Argonautima i zlatnom runu.

Pogotovo zato jer je u hotelskoj kavani nekoliko desetaka metara udaljenoj od Umjetničkog paviljona Juraj Šporer, naslikana slika s prizorom Jasona, vodećega Argonauta, i zlatnog runa.

Ni ovoga puta ne radi se o izravnom odnosu s već postojećim umjetničkim djelima, niti o novoj umjetničkoj preobrazbi staroga grčkog mita.

Kao i uvijek u slučaju Joosta de Jongea radi se o maštovitim igrama i kombinacijama oblika, linija i boja koje su, iako neizbježno podsjećaju na izvanjski svijet, izraz bujne mašte jednog umjetnika, kojemu su stvarni uzori njegove umjetnosti u apstraktnom načinu razmišljanja dalekom od bilo kakvog oponašanja stvarnog svijeta.

Joosta nadahnjuju stari majstori „zlatnoga vijeka“ nizozemskoga slikarstva, no uzori su mu oblici bečke secesije, volute i vitice florealnog razdoblja.

Teorijsko, pak, obrazloženje svojega pristupa nalazi u djelima teoretičara umjetnosti s kraja devetnaestog i početka dvadesetoga stoljeća, Aloisa Riegla i Wilhelma Worringera, koji zagovaraju apstraktnu, ornamentalnu umjetnost kao najviši umjetnički izraz.

Izložba u Šporeru dobila je naziv Aetas aurea. Iako Joost de Jonge uvijek teži stvaranju novih kombinacija oblika, linija i boja, uvijek pomalo u „svetoj vatri“, boravak u Opatiji i priprema za ovu izložbu priziva u njegovoj mašti prvo sretno doba čovječanstva, „zlatno doba“.

Takav su život stari pisci zamišljali na početku civilizacije, prije negoli su ljudi sve pokvarili. A „raj zemaljski“ ne može postojati bez rajskoga krajolika; upravo je ovdje, u Opatiji, jednog sunčanog toplog dana u hladu palmi opatijske terase s pogledom na plavo more i otoke, Joost počeo zamišljati svoju izložbu Zlatno doba.

Nipošto kao eruditsko reinterpretiranje antičkih ideja nego kao plod neprekidna promišljanja o mitskim ishodištima, o povijesti i o umjetnosti.

U posljednjih je godinu dana pripreme za ovu izložbu nacrtao brojne crteže, naročite, ornamentalne strukture, snimio više fotografija – asamblaža, na kojima prikazuje njemu važne ambijente i slaže odabrane predmete, te niz slika u akrilu i ulju, kojima su, kako kaže – crteži i fotografije – bili preludij.

Treba istaknuti još jednu osobitost njegova pristupa umjetnosti. S jedne su strane brojna putovanja, teorijska promišljanja i nadahnuća koju mu pružaju stari majstori i pioniri moderne umjetnosti, a s druge pjesnici, kritičari umjetnosti i prijatelji koje nastoji potaknuti i pridobiti svojim radom.

U ovoj su prilici tekst za izložbu, uz Ervina Dubrovića, kustosa izložbe, napisala i dva znamenita američka povjesničara umjetnosti, Richard Shiff, profesor Teksaškog sveučilišta u Austinu, pisac brojnih knjiga o umjetnosti, te Noah Charney, znameniti povjesničar umjetnosti i pisac, čiji je znameniti roman Kradljivac umjetnina objavljen i u Hrvatskoj.

A u otvorenju izložbe sudjelovat će i više njegovih prijatelja i skupljača njegovih slika iz Beča, poput rektora Akademije viteškog Reda sv. Georga kuće Habsburg-Lothringen i više pripadnika bečke aristokracije.

Otvorenje izložbe je u petak, 3. srpnja u 20 sati. Izložba je otvorena do 26. srpnja 2026. godine, a može se slobodno razgledati u radno vrijeme od utorka do petka od 17 do 22 sata, te subotom i nedjeljom od 9 do 12 sati i od 17 do 22 sata.