PLODOVI LIBURNIJE

Najslađih pola stoljeća. Jubilarno izdanje lovranske Marunade privuklo je brojne goste

Filip Brnelić

Jedna za trajnu uspomenu / Foto: Ana KRIŽANEC

Jedna za trajnu uspomenu / Foto: Ana KRIŽANEC

Raznovrsna ponuda maruna, kostanja, slastica, pića i drugih delicija na bazi ovog ukusnog ploda u Lovran je dovela stotine sladokusaca i posjetitelja



Raste va žajici, klati se z mjavicun, peče na špargetu, a othranil je pol Lovranšćini – lovranski marun ponovo je glavna gastronomska zvijezda na Liburniji koja i ovog listopada slavi svoj omiljeni šumski plod. Da su fešte od maruna uvijek iščekivani i rado posjećeni događaji, pokazalo je i okruglo, 50. izdanje Marunade čiji je raznovrsni i bogati gastronomski, glazbeni i zabavni program u centar Lovrana privukao tisuće posjetitelja i ljubitelja namirnice koja se prometnula u neslužbeni simbol lovranskog kraja.


Lijepo vrijeme i puni štandovi / Foto: Ana KRIŽANEC

Lijepo vrijeme i puni štandovi / Foto: Ana KRIŽANEC


Pedeset godina tradicije koju Lovranci kroz ovu manifestaciju brižno njeguju proslavljeno je u obilju jer su ove jeseni maruni i kostanji rodili onako kako su se sladokusci nadali, a kroz tri dana jedne od najpoznatijih manifestacija Liburnije predstavljena je raznovrsna ponuda maruna, kostanja, slastica, pića i drugih delicija. Pucketanje i miris broštulanih maruna, pa i njihova vrućina koja probija kroz papirnati omot, mnoge su omamili usprkos, za ovaj mjesec toplom vremenu, a lovranski sajam potvrdio je da šarmu i ugođaju koji stvara domaći marun rijetki mogu odoljeti.


Naravno da se i zaplesalo / Foto: Ana KRIŽANEC

Naravno da se i zaplesalo / Foto: Ana KRIŽANEC


– Prva Marunada održana je u Dobreću još 1973. godine, a od te je godine Lovranšćina postala poznata po toj manifestaciji koja traje tijekom cijelog listopada. Maruna ove godine ne nedostaje ni na početku Marunade, jer iako za nas ljeto možda nije bilo predivno, za marune je vrijeme bilo na njihovoj strani jer su imali dovoljno i sunca i kiše.




U ponudi su i kesteni i talijanski maruni, ali tamo gdje se na štandovima prodaje pravi lovranski marun, on tako mora biti i označen. Osim njih i njihovih proizvoda, tu su i domaći proizvodi brojnih OPG-ova i udruga koje ljudi mogu kod nas kušati i ponijeti kući, a to je nešto gdje podižemo kvalitetu ponude, kaže Zvijezdana Klobučar Filčić, direktorica Turističke zajednice općine Lovran u čijoj se organizaciji odvila još jedna Marunada.


Okrugla Marunada, "okrugla" cijena / Foto: Ana KRIŽANEC

Okrugla Marunada, “okrugla” cijena / Foto: Ana KRIŽANEC


Na sto načina


Lovranska Marunada otvorena je svečanim defileom glavnom lovranskom ulicom u kojem su sudjelovale Mažoretkinje Opatijske rivijere, Puhački orkestar Lovran, udruge s područja Lovrana, delegacije pobratimljenih gradova i drugi uzvanici.


Prvi dan Marunade ujedno je obilježen i 19. izdanjem Miće Marunade, tradicionalnom smotrom dječjeg stvaralaštva i izričaja koja je okupila oko 300 učenika iz lovranske i susjednih područnih osnovnih škola koji su poslijepodne u Lovranu proveli u pjesmu, plesu, recitacijama i igri.


Ispunjeno parkiralište Brajdice ispratilo je nastup dječjeg zbora Lovranske črešnjice Osnovne škole Viktora Cara Emina iz Lovrana te podizanje zastave Miće Marunade, a kroz raznovrsni radionički program na temu njegovanja lokalne kulture i tradicije učenici su prikazali svoje vještine.


Mmmmm... Maruniiii...Foto: M.Gracin

Mmmmm… Maruniiii…Foto: M.Gracin


 


Primamljiva i slatka ponuda / Foto: Ana KRIŽANEC

Primamljiva i slatka ponuda / Foto: Ana KRIŽANEC Gustafi…


Gustafi, Maja…


Jubilarnu Marunadu popratili su i iznimno posjećeni glazbeni nastupi Gustafa, Maje Šuput i klape Intrade, a među bogatom sajamskom ponudom moglo se kušati palačinke, fritule, sireve te prigodne street food specijalitete, ali i kupiti maštovite rukotvorine i ukrase.


Naravno, najveća gužva vladala je oko pečenjarnica kestena i maruna, domaćih lovranskih, onih iz Banovine ili uvoznih iz Italije, a znatiželjniji su imali prilike počastiti se i pivom od maruna, koktelima na bazi maruna, milkshakeom od maruna, marunelom i namazima od kestena, sladoledom, medom i kolačima s kremom od maruna, ili pak pečenim krumpirom punjenim kesten-pireom.


Dobre glazbe u izobilju / Foto: A. Križanec

Dobre glazbe u izobilju / Foto: A. Križanec


 


  Maruna ove godine ne nedostaje ni na početku Marunade, jer iako za nas ljeto možda nije bilo predivno, za marune je vrijeme bilo na njihovoj strani jer su imali dovoljno sunca i kiše


Zvijezdana Klobučar Filčić


50.


izdanje Marunade koja je još ranije nastala u Dobreću


300


djece na Mićoj Marunadi u Lovranu


Podignuta je zastava Miće Marunade / Foto: Marko Gracin

Podignuta je zastava Miće Marunade / Foto: Marko Gracin


 


NEODOLJIVA


Lovranska Marunada je potvrdila da šarmu i ugođaju koji stvara domaći marun rijetki mogu odoljeti


 


Lovran, Dobreć pa Liganj

Nakon što je festival maruna prošlog vikenda pohodio Dobreć, treće i završno zbivanje najpoznatije manifestacije na Lovranšćini na rasporedu je ove subote i nedjelje u Lignju, gdje će se uz planinarske pohode, vođene šetnje stazama maruna i prigodne etnoizložbe u tamošnjem Domu održati i koncert popularnih Koktelsa.

 


Foto: Ana Križanec

Foto: Ana Križanec


 


Ljekovita pasta koja čuva pitome kestene

Tijekom jesenskih dana nastavljaju se akcije čiji je cilj zaštititi šume pitomoga kestena na području Opatije i Lovrana. Stručnjaci Hrvatskoga šumarskog instituta i viši stručni suradnik za gospodarstvo Grada Opatije Armen Gurguška proveli su početkom listopada terenske aktivnosti primjene ljekovitih pasti na stabla zaražena rakom kestenove kore s ciljem zaustavljanja širenja bolesti i očuvanja šuma pitomog kestena.


– U laboratoriju Hrvatskog šumarskog instituta uzgojeni su hipovirulentni sojevi, izolirani iz uzoraka raka kore prikupljenih u lovranskim i opatijskim šumama maruna. Proizvedeno je sredstvo za biološku kontrolu, u obliku paste. To je mješavina sojeva spremna za unošenje na stabla zaražena aktivnim rakom kako bi se postiglo biološko izlječenje stabala maruna. Izravnom primjenom na stabla potiče se zacjeljivanje rana i sprječava daljnje propadanje stabala. Ova primijenjena metoda ima sposobnost daljnjeg prirodnog širenja i prirodne biološke zaštite šuma maruna. Hipovirulentni sojevi koji su uneseni na zaražena stabla mogu se dalje širiti putem vjetra, kiše te insekata. Ovakav pristup je ekološki održiviji i može pomoći u očuvanju stabala pitomog kestena u područjima gdje je bolest prisutna. Rak kestenove kore ozbiljna je gljivična bolest koja napada stabla pitomog kestena, uzrokujući njihovo propadanje. Od prvog pojavljivanja u Hrvatskoj, rak kore se brzo proširio po cijeloj zemlji, posebno u regijama gdje su pitomi kesteni važan dio ekosustava. Bolest je teško kontrolirati, a zaražena stabla često umiru, što može imati dugoročne posljedice na populaciju pitomog kestena. Projekt zaštite maruna financiran je u stopostotnom iznosu sredstvima Centra za poljoprivredu i ruralni razvoj Primorsko-goranske županije – naveli su iz Grada Opatije.


A.K.I.

 


Foto: Ana Križanec

Foto: Ana Križanec