IKA – Ekstremna suša, kakva se ne pamti posljednjih desetljeća, nije bitnije ugrozila nasade obiteljsko -poljoprivrednih gospodarstava na području Liburnije. Međutim, zbog dodatnih troškova zalijevanja vrtova, ali i recesije koja je utjecala na troškove repromaterijala, cijene proizvoda su porasle. To su potvrdili i mali poljoprivrednici koji su svoje proizvode ponudili na prvom izdanju Zelene tržnice u Iki, održane protekle nedjelje.

– Ove godine bila je ekstremna suša, ali što se tiče vinove loze, kiša je pala u pravo vrijeme tako da ćemo imati vjerojatno jednu od najboljih berbi do sada. Međutim, zbog suše, šterna nam se ispraznila pa smo morali trošiti vodu iz sustava koja je prilično skupa. Što se tiče recesije i utjecaja na male poljoprivrednike, mogu samo reći da je sve poskupjelo, od sredstava za zaštitu bilja do gnojiva. Sve to očituje se i na samom završnom proizvodu, odnosno poskupljenju cijene vina za dvije kune u našem slučaju, rekla je Patricia Rumac, vlasnica OPG-a Rumac koja dodaje kako je Grad Opatija napravio poticaje za poljoprivrednike za koje misli da će im uvelike pomoći.

Rješenje postoji

Na pitanje o tome može li se živjeti kao obiteljski, poljoprivredni gospodarstvenik, Patricia Rumac odgovara:

– Nama je OPG hobi, izvor veselja, od njega ne živimo, živimo od drugog posla. Smatram da je svima onima koji trenutno žive samo od poljoprivrede jako teško. Ove godine potrošnja vode u odnosu na lani veća je za 30 posto. Veliki problem je i što je sunce jače nego prijašnjih godina i to uzrokuje opekotine na listu i biljke počinju propadati. Jedan od najvećih problema je upravo taj što se klima mijenja, što je sunce sve jače i što imamo sve više problema vezanih uz sušu i posljedice izazvane sa stanjenjem zaštitnog sloja. Svjedoci smo sve toplijeg vremena i vremenskih ekstrema – ili imamo puno kiše ili puno sunca, više nemamo umjerenu klimu kakvu smo nekad imali. Ali doskočit ćemo mi i tome. Ljudi su za sve našli rješenje pa ćemo i za to, ali mora proći neko vrijeme. Mislim da je zasjenjivanje biljaka dobar način kako spasiti biljke, ali opet za tako što treba uložiti u mreže, zasjene, a sve to košta.

Domaća radinost »Veprina 519« prvenstveno nudi veprinu kroz koju »priča« priču o Veprincu. Od veprine vlasnici domaće radinosti rade hranu, ljekovite pripravke, mast, ulje, čaj… Cijela biljka je iskorištena – korijen i mladice za hranu i suhi dijelovi za suvenire, nakit…

– Veprinac je odlično podneblje za veprinu, ali ove godine sam je malo nabrala. Veprina se bere odmah poslije šparoge, u travnju i svibnju, a ove godine zbog suše nije je bilo toliko. To je utjecalo i na teži rad kod kuće, borili smo se da ne propadne… Dvije godine nisam išla na sajmove zbog korone pa je bio i teži plasman na tržište, tako da sve ovo nešto radimo zbog svog đira, da se pokažemo, da ukažemo na energetsku i nutritivnu vrijednost ove biljke. Veprina je dobra protiv kolesterola i proširenih vena, odnosno djeluje na krvne žile, dobra je i za imunitet i za cirkulaciju i regulira hormone, kazala je Zdenka Klanjac Ukić iz domaće radinosti u čijem se imenu skriva i nadmorska visina (519) na kojoj nastaju proizvodi od veprine.

Pojili pčele

– Suša je utjecala na cijelo stanje u prirodi, pa tako i indirektno na pčele. Pčele su bile žedne, kao i sve druge životinje, no kako su naši pčelinjaci uz samu kuću, mi smo ovu sezonu pčele pojili. Ipak, priroda je ove godine dala puno više nego ranijih godina, ali na jedan specifičan način. Mi smo oduvijek išli na kvalitetu, a ona je došla do izražaja posebno ove godine. Zbog suhe paše nektara je bilo malo, ali je bio vrhunski. Tako da će i medovi, ne samo ovi naši, općenito biti vrhunske kvalitete. Istina je da su neki poljoprivrednici zbog suše imali velikih šteta, ali kod nas to nije bilo toliko izraženo zato što mi njegujemo naše pčele na način da ih pojimo. Ako imate stoku pod svojom kontrolom, a mi pčelari smo stočari, ako je pojite – neće biti žedna, objasnio je Želimir Depoli, vlasnik OPG-a Depoli u Poljanama.

– Recesija nas je ipak dotaknula – repromaterijal je izuzetno poskupio. Mi ga na sreću nemamo puno – to je samo staklenka, etiketa i poklopac. Troškova seljenja košnica nemamo, a sve su to stavke koje utječu na rast cijene meda. Naš princip, pristup našem pčelarstvu, smanjivanje je ulaznih troškova i podizanje kvalitete. Kvalitetan proizvod uvijek nađe kupca, mi češće imamo problem količine, a ne prodaje. Tako već ove godine radimo narudžbe za iduću godinu, rekao je Depoli.