Foto Nikola Blagojević
Sudionike, hodače iz Opatije na Veprincu dočekala interpretatorica baštine Ana Cerovac "srednjovjekovna grofica" uz obilje zanimljivih povijesnih podataka i domaći liker
povezane vijesti
OPATIJA – Svjetski dan turizma u Opatiji je protekao u znaku povezivanja morske obale i povijesnog zaleđa, aktivnog odmora te bogate kulturne baštine. Raznovrsnim programom u organizaciji Turističke zajednice grada Opatije i Hrvatskog muzeja turizma, brojni domaći i strani posjetitelji imala su priliku doživjeti autentičnu priču o razvoju jedne od najpoznatijih hrvatskih destinacija.
Cjelodnevna manifestacija počela je sportsko-rekreativnim pohodom kada su se sudionici vođenog nordijskog hodanja uputili od Vile Angioline prema 519 metara nadmorske visine uzdignutom Veprincu.

Sudionike je na Veprincu dočekala interpretatorica baštine Ana Cerovac “srednjovjekovna grofica” uz obilje zanimljivih povijesnih podataka i domaći liker.
Prvo treba objasniti ime mjesta koje duguje ljekovitoj biljci. Veprinac je dobio ime po veprini (Ruscus aculeatus), zimzelenoj grmolikoj biljci s crvenim bobicama koja obilno raste na ovom području.
Veprinatski zakon
On što je zanimljivo od njega se rade izvrsne metle, što je nordijskim hotačima prikazala Zorica Sergo, koja je zajedno Ana Cerovac bila domaćin ovog događanja.

– Ovdje gdje sada stojimo, pod ovim krovom, stotinama su se godina okupljali seoski starješine. Godine 1507. upravo je na ovom mjestu napisan slavni Veprinatski zakon, glagoljski dokument koji je do u detalje uređivao svakodnevni život, pravdu i običaje naše komune.
Ovdje se odlučivalo o svemu, od granica posjeda do kazni za prekršaje, objašnjava Cerovac, spretno spajajući povijesne činjenice s živopisnim anegdotama i upućuje nordijske hodače na mali ulaz u obližnji gradski zatvor.

Odmah tu do ulaza u zatvor nalazi se i bogata etno zbirka koja prikazuje nekadašnji svakodnevni život, stare alate, kućanske predmete i tradiciju stanovnika Liburnijskog krasa.
U blizini je i kip mlekarice, koji pokazuje kako se nekad teško živjelo. Trebalo se svakodnevno savladati 500 metara nadmorske visine. Mljekarice su se dizale u ranu zoru, oko 3 ili 4 sata ujutro.

S teškim posudama na leđima, u kojima je znalo biti i po 20 do 30 litara mlijeka, ali i drva za orgrjev pa pokakad i buket cvijeća za prodati, silazile su strmim stazama i kamenim stepenicama do Opatije.
Taj je posao bio izuzetno fizički naporan. Nakon što bi po kiši, buri, ljetnoj vrućini došle u Opatiju i rasprodale mlijeko, čekao ih je dug i težak uspon natrag uz brdo, a potom rad u polju i oko stoke.
Jedan od najljepših pogleda
Hodači poput nastavljaju obilazak Veprinca prema samov vrhu. Na putu je i župni dom. Voditeljica Ana opet ima zanimljiv podatak.
– Svećenici su se do 17. stoljeća mogli ženiti, objašnjava, a nakon toga ne i službeno, kaže.
I stiže se do konačnog cilja Župne crkva sv. Marka koja se nalazi se na samom vrhu Veprinca. S vrha se pruža i nazaboravni pogled s vidikovca Brituh ispred same crkve.

To je jedan od najljepših panoramskih pogleda na cijeli Rijeku, ali i Kvarnerski zaljev, otoke Cres i Krk. Hodačka tura koja se može preporučiti svako posjetitelju, ne samo Opatije.
Poslijepodnevni dio programa vratio se na opatijsku obalu. Sa šetnice Lungomare, kod kipa Miroslava Krleže, krenula su kostimirana vođenja na engleskom i njemačkom jeziku.

Susretima s likovima iz prošlosti gostima je slikovito prikazana transformacija Opatije. Od nekadašnjeg carskog klimatskog lječilišta do modernog turističkog bisera. Ugođaj u potpunosti je zaokružila Klapa Opatija, koja je pjesmom kraj Umjetničkog paviljona »Juraj Šporer« oduševila okupljene.
Postav Hrvatskog muzeja turizma
Središte kulturnog dijela proslave bio je Hrvatski muzej turizma, jedini nacionalni muzej te vrste, smješten u povijesnoj Vili Angiolini. Slobodan ulaz tijekom cijelog dana privukao je brojne ljubitelje povijesti, a vrhunac je bilo stručno vodstvo pod vodstvom kustosice Matee Plišić.
Svjetski dan turizma mnogima je bila prilika da se podsjeti na važnost turizma u oblikovanju društva, gospodarstva i kulturnog identiteta.
Posebno mjesto u toj povijesti zauzima Opatija, čiji se turistički razvoj počinje snažnije oblikovati upravo sredinom 19. stoljeća u Vili Angiolini, koja već više od 185 godina svjedoči o tim počecima upravo u Hrvatskom muzeja turizma.
Posjetitelji su kroz dionicu stalnog postava »Vila Angiolina – priča o Opatiji« imali priliku doznati sve o utjecaju obitelji Scarpa i društvenoj povijesti grada koji je bio jedno od najuglednijih lječilišta tadašnje Europe.
Uz stalni postav pažnju je privukla je i izložba »Ante Mandić – pravo, politika, nasljeđe«, posvećena životu i radu istaknutog hrvatskog pravnika i političara.