Zbirka ostavštine Viktora Cara Emina Gradske knjižnice i čitaonice »Viktor Car Emin« iz Opatije prema odluci Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dobila je status kulturnog dobra te je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Velika je to i značajna vijest kako za samu knjižničnu ustanovu koja nosi Carevo ime, tako i za Grad Opatiju, ali i čitavu Liburniju, otkrila je Iva Mihovilić, ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice »Viktor Car Emin« u Opatiji. Novitet povijesnog značaja, premda je na snazi već nekoliko mjeseci, objavila je u povodu skorašnjeg rođendana Viktora Cara Emina, čija se 156. obljetnica rođenja obilježava 1. studenoga, na blagdan Svih Svetih.

Kako je navedeno u odluci o proglašenju statusa kulturnog dobra RH, počeci knjižnične djelatnosti na opatijskom području potječu iz druge polovice 19. stoljeća kada se osnivaju prve hrvatske i talijanske čitaonice te se u Opatiji 1888. godine utemeljuje Društvo Zora. Ratna zbivanja uvelike su pridonijela otežanom radu Zore te vlasti 1927. godine zabranjuju daljnje djelovanje.

Foto Dean Miculinić

Nakon Drugog svjetskog rata rad Zore se obnavlja te joj se 1947. godine pridružuje i knjižnična djelatnost. Godine 1950. osniva se Biblioteka i čitaonica »Viktor Car Emin« Opatija koja je za javnost otvorena u jesen 1951. godine. Od 1960. do 1967. djeluje unutar Narodnog sveučilišta Opatija, a od 1967. godine ponovo postaje samostalna ustanova. Ubrzo nakon toga, 1968. godine, knjižnica u Lovranu postaje ogranak opatijske biblioteke, a 1969. godine osnivaju se ogranci u Matuljima i Mošćeničkoj Dragi. Nešto kasnije, 1983. godine, dobiva naziv Osnovna organizacija udruženog rada Biblioteka »Viktor Car Emin« te je smještena u prostoru Vile Angioline. Biblioteka se 1993. godine registrira kao samostalna ustanova, a godine 1995. mijenja naziv u Gradska knjižnica i čitaonica »Viktor Car Emin« Opatija, pod kojim djeluje i danas. Među važnim zbivanjima iz novije povijesti, zabilježena je 1997. godina kada je Knjižnica iz prostora Vile Angioline preseljena u prizemlje obnovljene zgrade Kulturnog doma Zora, gdje se i sada nalazi.

Foto Dean Miculinić

Književnik i publicist

Viktor Car Emin (Kraj, 1. studenog 1870. – Opatija, 17. travnja 1963.) hrvatski je književnik koji se najviše istakao svojim proznim, dramskim i publicističkim djelima, zavičajno i tematski vezan za područje Istre i Hrvatskog primorja gdje je i proveo svoj život od 1870. do 1963. godine. Nedugo nakon njegove smrti, njegovu bogatu ostavštinu koju čine ne samo knjižna, rukopisna građa, fotografije i dokumenti, nego i osobni predmeti, njegova udovica Ema darovala je Općini Opatija, koja je zatim 1970. godine građu predala na čuvanje tadašnjoj Biblioteci »Viktora Cara Emina«, tj. današnjoj Gradskoj knjižnici i čitaonici »Viktor Car Emin« Opatija.

Foto Lj. Črnjar

– Predmetna zbirka sadrži 1.570 jedinica knjižnične građe, od čega su 44 jedinice tiskane do 1850. godine, te 985 jedinica rukopisa, fotografija, korespondencije i tekstova koje su pohranjene u 427 omota i 15 fascikli – objašnjava se u odluci Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Tematski je najzastupljenija građa koja obuhvaća djela iz područja jezika, lingvistike i književnosti, zatim općeznanstvena djela, djela iz filozofije i religije te velik broj djela iz područja povijesti, umjetnosti te bibliografije i periodiku. Od jezika su zastupljeni hrvatski, njemački, talijanski, francuski i drugi jezici, a od pisama latinica, gotica, grčki alfabet i arapsko pismo. Ostavština sadrži i rukopise, privatnu i poslovnu korespodenciju te čestitke, bilježnice i ulomke rukopisa Viktora Cara Emina, kao i rukopise drugih autora, zatim tekstove Viktora Cara Emina objavljene u časopisima, dokumente Družbe sv. Ćirila i Metoda za Istru te privatne fotografije i dokumente koji su pripadali Viktoru Caru Eminu.

Foto Dean Miculinić

Knjiga iz 1771. godine

– Najstarija knjiga u Zbirci je »Vita di San Luigi Gonzaga della campagna di Gesu«, autora Virgilia Cepparia, tiskana 1771. godine u Veneciji. Druga po redu najstarija jest šumarski priručnik s rukopisnom bilješkom i ilustracijom, tiskano u Münchenu godine 1802. pod naslovom «Anleitung zur Forstwissenschaft« koji je napisao G. A. Daezela. Zatim slijedi treći svezak rječnika iz područja umjetnosti »Dictionnaire des beaux-arts« A. L. de G. Millina, tiskan 1806. godine u Parizu. Jedino djelo hrvatskog autora među jedinicama tiskanim do 1850. godine jest »Storia della Dalmazia« Ivana Katalinića, a donosi povijest Dalmacije u tri dijela unutar jednoga sveska tiskanog 1834. godine u Zadru.

Foto Dean Miculinić

Pojedine jedinice građe imaju sačuvane rukopisne ekslibrise S. Hoffmann, 1855. ili pečatni ekslibris MOLL, a jedna jedinica otisak pečata Židovskog akademskog društva iz Beča. Sve jedinice knjižne građe imaju sačuvan otisak pečat »VIKTOR CAR EMIN«. Među ostalom građom koju čuva predmetna zbirka najstarije jedinice potječu iz druge polovine 19. stoljeća pa iz godine 1872. Potječu četiri crteža olovkom čiji je autor liječnik epidemiolog Karlo Vipauc, a na njima su prikazani motivi Pule, otoka Cresa, Mlina kod Dubrovnika i Omišlja na otoku Krku. Iz kraja 19. i početka 20. stoljeća potječe velik broj dokumenata vezanih uz djelovanje Družbe sv. Ćirila i Metoda za Istru kojoj je Viktor Car Emin bio dugogodišnji tajnik, posebno izvješća ravnateljstvu družbe i korespondencija. Najstarija pisma koja se čuvaju u zbirci također su vezana uz Carevo djelovanje u Družbi sv. Ćirila i Metoda za Istru – navedeno je u odluci Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koja je najljepši dar za Carev rođendan.

Foto Dean Miculinić

Privatna i poslovna korespondencija te čestitke i pisma upućena Viktoru Caru Eminu ili njegovoj supruzi Emi Car od najznačajnijih tadašnjih književnika i kulturnih djelatnika svjedoče o njegovom ugledu u kulturnom životu ne samo Istre i Hrvatskog primorja nego i Hrvatske i Jugoslavije. Među sačuvanim rukopisima Carevih djela ističu se drama »Mrtva straža«, zbirka pripovijesti »Autobiografske crtice« te jedan rukopis koji je pripisan Vladimiru Nazoru i više rukopisa o Viktoru Caru Eminu kojima su autori Rikard Katalinić Jeretov i Vjekoslav Klaić.

Memorijalna soba

Od 1997. godine, otkako je knjižnica i čitaonica »Viktor Car Emin« Opatija preseljena iz Vile Angioline u Kulturni dom Zora u Opatiji, Zbirka ostavštine Viktora Cara Emina prezentirana je u Carevoj memorijalnoj sobi koja je smještena u Knjižnici Lovran, područnoj knjižnici Gradske knjižnice i čitaonice »Viktor Car Emin« Opatija, mjestu za koje je Car bio vezan porijeklom i školovanjem. Zbirku su uredili povjesničar umjetnosti Berislav Valušek i etnologinja Lidija Nikočević.

Građa iz predmetne zbirke je inventarizirana, a tematski je katalog digitaliziran i djelomično dostupan za pregledavanje i istraživanje u Digitalnoj knjižnici opatijske Gradske knjižnice »Liburnijski škabelini« koja je sastavni dio Digitalne knjižnice Primorsko-goranske županije, dok je katalog u fizičkom obliku pohranjen u Knjižnici. Preventivna zaštita nad građom je provedena, a na pojedinim se primjercima uočavaju različita mehanička i fizikalno-kemijska oštećenja.

Foto Dean Miculinić

– Postupak za priznavanje statusa kulturnog dobra pokrenut je 2025. godine nakon opsežnih predradnji u smislu stručnog nadzora voditeljice Županijske matične i razvojne službe za narodne i školske knjižnice, knjižničarske savjetnice Ljiljane Črnjar i predstavnika Ministarstva kulture i medija Damira Sabalića, višeg konzervatora u Područnom konzervatorskom uredu u Rijeci, nad Zbirkom ostavštine. U ime Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu predsjednik Stručnog povjerenstva za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra za knjižničnu građu bio je knjižničar za baštinske zbirke Ivan Volarević, mag. knjižničarstva i arheologije. O Carevoj Zbirci, otkako je povjerena istoimenoj knjižnici, s osobitom pažnjom tijekom godina brinulo je, i podjednako nastavlja, stručno osoblje Gradske knjižnice i čitaonice »Viktor Car Emin« Opatija – zaključeno je u tekstu koji prati važnu odluku.

Foto Dean Miculinić

Ukoričeno blago vrijedno muzejske zbirke

Ponosna je zbog iznimnog priznanja i valorizacije vrijedne Careve ostavštine aktualna ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice »Viktor Car Emin« Opatija Iva Mihovilić koja je zahvalila svim dosadašnjim djelatnicima ove ustanove koji su dali doprinos ovakvom razvitku priče i isticanju ukoričenog blaga u prvi plan.

Foto Dean Miculinić

– Postupak za priznavanje statusa kulturnog dobra RH pokrenut je kako je navedeno i u samoj odluci, 2025. godine, no istaknula bih da je to rezultat dugogodišnje skrbi naše ustanove i svih njenih bivših i sadašnjih djelatnika o povjerenoj Zbirci. Iako je status proglašen već ranije ove godine, čekali smo pogodan trenutak, poput nadolazeće godišnjice Careva rođenja (1. studenoga) za objavu – rekla je Iva Mihovilić. I doista, 156. obljetnica rođenja Viktora Cara Emina na Liburniji će se pamtiti po neprocjenjivom daru čovjeku koji je zadužio svoju domovinu i darovao joj građu vrijednu novih razmišljanja, pa i otvaranja muzejske zbirke u budućnosti…

Foto Dean Miculinić